Studiranje nije lako i kontinuirano sa sobom donosi krize u kojima je lako posustati i zaboraviti na vlastite ciljeve. Poznati znanstvenici u ovom slučaju nam mogu poslužiti kao idealan izvor inspiracije – mnogi od njih susretali su se s naizgled nepremostivim preprekama, a ipak su u konačnici uspjeli. Donosimo sedam vrijednosti koje su proizašle iz njihovog rada.
Ambicija i upornost se isplate
Lekciju o tome kako se ambicija i upornost isplate, možda ponajbolje oslikava Marie Curie. Marie je unatoč dubokom siromaštvu, u svojoj karijeri ostvarila nevjerojatna postignuća i svakako spada u znanstvenice koje nisu marile za konvencionalna pravila. Uz brojna druga otkrića o radioaktivnosti, otkrila je elemente radija i polonija. Marie Curie je prva žena koja je dobila, ne jednu, već dvije Nobelove nagrade (i to u dva različita područja – fizika i kemija).
Prvu Nobelovu nagradu dobila je zajedno s objavnom doktorskog rada što je iznimno rijetko u znanosti, pa čak ni neki drugi iznimni poznati znanstveni to nisu uspjeli ostvariti. Osim što je kao žena bila jedna od rijetkih u znanosti (ipak govorimo o početku 20. stoljeća), Marie Curie posebno nije marila za pravila kad je u pitanju bio istraživački rad. S vremenom je shvatila da je rad s radioaktivnim elementima štetan za organizam ali nije marila – procijenivši da je ionako već kasno da se zaštiti, nastavila je raditi na jednak način kao i prije, sve do smrti u 66. godini.
Njihove ideje nisu uvijek točne, ali poznati znanstvenici i dalje marljivo istražuju
Znanstveno otkriće se rijetko događa i na svako otkriće dolazi nebrojeno propalih i pogrešnih ideja. Međutim, čak i neke ideje za koje je moguće brzo procijeniti da neće biti uspješni, ipak ima smisla istražiti. Zašto? Na putu do zaključka, nova znanja i novi zaključci se uvijek rađaju. O tome svjedoče brojni poznati znanstvenici i njihov rad.
Charlesa Darwina poznajemo kao autora teorije evolucije, ali da nije bilo drugih znanstvenika i njihovih „netočnih“ teorija, ni Darwin ne bi uspio u svom naumu. Naime, prije Darwina, poznati znanstvenici i biolozi Georges Cuvier, Jean-Baptiste Lamarck i Alfred Wallace su svi razvijali svoje ideje o evoluciji ali većinu hipoteza nisu uspjeli potvrditi. Unatoč već poznatim idejama o evoluciji znanstvenik Charles Darwin se nije dao obeshrabriti već je vjerovao u sebe i odlučio nastaviti istraživati. Saznanja i zaključci koje su prikupili u procesu su omogućili Darwinu da razvije svoje istraživanje na Galapagos otočju i da razvije teoriju evolucije koju danas poznajemo i pratimo.
Poznati znanstvenici i njihove ideje često su ispred vremena
Poznati znanstvenici i njihovi mudri umovi koje danas pratimo i nasljeđujemo te njihovo znanje i ideje često su bili neshvatljivi i smatrani ludim u vremenu u kojem su živjeli. Kako bi njihovo znanje ostalo zapamćeno neki od njih bili su mučeni i prognani.
Poznati znanstvenici „rođeni u krivo vrijeme“ su česti, a među njima je svakako Galileo Galilei. Galileo Galilei živio je u Italiji u 16.-om stoljeću, u vremenu mračnog srednjeg vijeka. Sve do danas, Galileo je jedan od najvećih znanstvenika u Europi i u svijetu. Zaslužan je za izum teleskopa s kojim se prvi put u povijesti čovječanstva mogli vidjeti Jupiter i njegovi sateliti. Otkrio je Sunčeve pjege, zalagao se za heliocentrični sustav, te proučavao i pisao zakone mehanike koje današnji poznati znanstvenici, pa i mi sami, i dalje poznajemo i koristimo.
Iako mu je odlukom inkvizicije zabranjen rad te je nekoliko puta bio zatvaran u tamnicu, Galileo nije želio vjerovati da svijet ne prihvaća njegove ideje i otkrića te je budućim znanstvenicima ostavio pisana djela koja će se tek desetljećima kasnije proučavati i razumjeti.
Svojim radom napravio je temelj moderne znanosti i budućih genijalaca poput Isaac Newtona i mnogih drugih. Poznati znanstvenici poput Galilea nam daju do znanja da neke od naših ideja možda neće biti prepoznate kao dobre i vrijedne, ali i da se za neke od njih isplatiti boriti.
Intuicija je zvijezda vodilja, ali poznati znanstvenici znaju da je matematika ona koja dokazuje
Jeste li ikad bili potpuno sigurni u nešto, a niste mogli to dokazati? Sigurni smo da jeste, ali u toj situaciji našli su se i mnogi poznati znanstvenici te je jedan od njih Albert Einstein.
Albert Einstein je možda najpoznatiji znanstvenik i fizičar na svijetu, te je zaslužan za teoriju relativnosti, fotoelektrični efekt i mnoga druga otkrića od kojih neka ni danas nisu potpuno shvatljiva. Albert Einstein rođen je u Njemačkoj te je bio vrlo nestašan i maštovit kao dijete, do te mjere da je imao problema s učenjem u osnovnoj školi. Iako jako često neshvaćen u mladoj dobi, Albert nikada nije zaboravio svoju maštu i uporno je pratio svoja vjerovanja i intuiciju u smjeru novih otkrića.
Kada se sa svojom teorijom relativnosti pojavio pred znanstvenike bez jako čvrstih dokaza i eksperimenata gledali su ga kao luđaka iako je njegova teorija bila točna u brojku. Nakon tog debakla Albert počinje shvaćati da ne vide svi svijet isto kao on i ne dijele isti predosjećaj te u svoj rad uključuje vlastitu ženu Milevu Marić koja mu pomaže matematički i brojčano sve dokazati.
Kada je pokazao da su njegove ideje i matematički točne, Albert Einstein dobiva poštovanje i divljenje cijele znanstvene zajednice te konačno dobiva Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine. Einstein je ostao aktivan u znanstvenoj zajednici sve do svoje smrti, te iako genijalan um sam po sebi, naučio je i sebe, a i nas da je istraživačko utemeljenje uvijek najbolji izbor, bez obzira koliko sama ideja bila genijalna.
Strpljenje je oružje znanstvenika
Koliko puta smo čuli izreku „strpljen spašen“ ili da dobre stvari vrijedi čekati? Vrijedi li to i u znanosti i koliko je zapravo teško nositi se s time?
Poznati znanstvenici moraju itekako raditi na strpljenju, a među njima je svakako Barbara McClintock, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu. Barbara je svoje istraživanje na kromosomima, staničnim tvorbama odgovornim za prijenos gena, počela 1920-tih godina. Prva uvodi proces „crossing over-a“ u dijeljenju stanice te pokazuje da dijelovi kromosoma imaju utjecaj na fizičke osobine.
Barbara nije vjerovala svome otkriću te prestaje istraživati i pisati radove 1953. godine. Smatrala je da je svijet neće shvatiti i da će se naći na meti kritika zbog teme istraživanja te zbog svog spola.
Tek 10 godina kasnije ponovno se uključuje u svijet znanosti i iznosi svoje teorije koje su 1960-ih i 1970-ih dobro shvaćene jer su ih i drugi znanstvenici pokrijepili teorijama. Par godina kasnije dobiva Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju te do 2022. ostaje jedina žena nagrađivana u tom području. Barbarin slučaj pokazuje da je strpljenje ključno da bi naš rad bio prepoznat – da je kojim slučajem odustala, nikada ne bi ostvarila vrijedna postignuća u svojoj karijeri. Strpljenje je kao vrijednost posebno važna za studentsko doba, od pisanja seminara i diplomskih radova do učenja za ispite.
Poznati znanstvenici su uspjeli zbog kvalitetne zajednice kojom su bili okruženi
Kao i u svakom poslu, ljudi trebaju podršku i pomoć zajednice, tako i znanstvenici trebaju svoje kolege na putu prema otkrićima. Stjecanjem poznanstva i prijateljstva sebi osiguravamo mjesto u društvenim i poslovnim krugovima. Interakcija s kolegama nas uči mnogo čemu te nas ujedno i inspirira do novih ideja. To je poslovna vrijednost koju su poznati znanstvenici znali usvojiti i primijeniti.
Jedan od najboljih primjera „networkinga“ i poznavanja svjetskog ustroja je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Samuelson. U svojim knjigama po prvi puta pokazuje kako matematički, (sjetimo se Alberta Einsteina), pokazati ekonomske probleme koje je spoznao radeći kao profesor upravo u interakciji sa studentima i sudjelovanju u zajednicama. Zahvaljujući tome, kasnije radi kao savjetnik za mnoge vodeće svjetske tvrtke te i za vladu predsjednika J.F.Kennedya.
Upravo to savjetovanje vlade mu je osiguralo mjesto predsjednika Međunarodnog gospodarskog udruženja. Sudjelovao je pri odboru za upravljanje nacionalnim resursima koji je stanovništvu tijekom rata osiguravao zaposlenje. Samuelson je tako, oslanjajući se na kontakte kao i drugi poznati znanstvenici, ostvario doprinos znanosti ali i praktični društveni doprinos.
Poznati znanstvenici pitaju „zašto“- i vjeruju da ne postoje glupa pitanja
Jako često se sa stvarima pomirimo da su takve kakve jesu bez da se upitamo „Zašto?“ ili „Zbog čega?“ . Ljudska priroda i psihologija su kompleksne teme koje izazivaju pozornost znanstvenika već stoljećima, a jedan od njih se posebno pitao „Zašto?“.
Sigmund Freud je neurolog i javnosti poznat kao utemeljitelj psihoanalize, ali ovaj poznati znanstvenik razvio je još nekoliko zanimljivih teorija o ljudskom umu. Iako ime potječe iz vremena prije Krista, tek u 19. stoljeću Sigmund Freud otkriva Edipov kompleks. A njegova sljedeća teorija o tome kako se djeca rađaju sa seksualnom željom je potpuno šokirala javnost i znanstvene krugove. Volio je proučavati snove i njihova značenja što ga dovodi do revolucionarnog koncepta topografije ličnosti.
Ličnost dijeli na nesvjesno, podsvjesno i svjesno. Ističe kako je nesvjesno ono najvažnije i iz njega proizlaze svi naši loši osjećaji. Freudovi zaključci poprilično se razlikuju od svega tada poznatog. Pojmovi poput ego, super-ego i id dolaze upravo od Sigmunda Freuda i njegovog shvaćanja strukture ličnosti. Postupci kojima se danas služe psiholozi, psihoterapeuti i mnogi drugi poznati znanstvenici u području psihologije upravo su njegova zasluga.
Svojim teorijama i razmišljanjima je šokirao i zadivio mnoge, ali nikada se nije ustručavao vlastitog mišljenja i nije se sramio pitati zašto, makar to bilo zbog ljudskog ponašanja koje često uzimamo zdravo za gotovo. Čak i kad su ga drugi poznati znanstvenici u njegovim krugovima osporavali, svojim radom i znanjem koje je ostavio, Freud je inspirirao i laike da razmišljaju o svojoj naravi te mlade da se odluče baviti područjem psihologije i psihoanalize.
Poznati znanstvenici pružaju nam inspiraciju svojim ambicijama i upornošću ali i pokazuju da ovih sedam vrijednosti mogu itekako doprinijeti studentskog i akademskom radu. Pokazuju nam da se trud itekako isplati, a da su pogreške poželjne na putu prema uspjehu jer nas one često nauče i više nego samo otkriće. Studentske godine treba iskoristiti za učenje, ali za i druženje i zabavu kako bi upoznali što više kolega i stručnih osoba te proširili svoje vidike i zanimanja. Konačno, strpljenje je možda najvažnija vrijednost koju nas poznati znanstvenici uče – čak i kada se čini da nam je cilj nedostižan, marljivi rad ipak donosi rezultate.