Negativni čimbenici koji utječu na učenje

Negativni čimbenici koji utječu na učenje
unsplash.jpg

Već znate da način na koji učite utječe na ono što učite; na primjer, možda ste sami otkrili da je puno manje učinkovito kad prekrivate bilješke i ispitujete sami sebe, nego da vas netko ispituje pitanja o naučenom gradivu. Možda ste čak primijetili da su neka okruženja bolja za učenje od drugih; da vam je sasvim u redu rješavati zadatke iz matematike u kuhinji, ali ako pišete esej iz engleskog, stvarno želite mir i tišinu svoje sobe. Vjerojatno je, međutim, da niste shvatili da u tim prostorijama postoje negativni i pozitivni čimbenici koji utječu na vaše učenje.

U ovom ćemo članku razmotriti neke od stvari koje na vaše učenje mogu utjecati na pozitivan ili na negativan način i pružat ćemo vam neke korisne savjete o tome kako svoje okruženje za učenje možete prilagoditi vašim potrebama. U nastavku se nalaze neki negativni čimbenici koji utječu na učenje i narušavaju kvalitetu usvajanja znanja.

Negativni čimbenici koji utječu na učenje

Pozadinska buka

Očito je da pozadinska buka utječe na vaše učenje, pogotovo ako ste ikad pokušali učiti u kafiću ili pored nekoga tko glasno sluša glazbu na slušalice, ali kakav to sve točno utjecaj ima?

Ispostavilo se da različite vrste i jačine buke mogu na različite načine utjecati na različite vrste rada. Uglavnom se najbolje možemo koncentrirati u tišini. Možda ćete se osjećati kako vam uz učenje ili ponavljanje fali neka pozadinska glazba, ali za takvu vrstu zadatka tišina je produktivnija. Međutim, za kreativne zadatke malo pozadinske zapravo može biti od pomoći. Dalje u ovom članku vidjet ćete da druge stvari na kreativne zadatke mogu utjecati na neočekivane načine.

Što ako jednostavno ne možete raditi u tišini? Postoje i bolje i lošije vrste zvuka. Glasni zvukovi su oni najgori; čak vam neće pomoći niti i ako radite kreativni rad s bukom iznad 85 decibela. Ali nakon ove vrste zvuka dolazi isprekidan zvuk – poput perilice rublja koja je nakratko uključena – pa opet isključena – pa centrifuga – pa opet isključena – tako da vam koncentracija bude poremećena sa svakom promjenom glasnoće i zvuka. Kontinuirana pozadinska buka je puno bolja, bilo da se radi o bijelom šumu (koji je obično najbolja opcija) ili glazbi koja u sebi nema puno kontrasta.

Sobna temperatura

Poput pozadinske buke, sobna temperatura također postaje problem kada vam na kraju počne odvlačiti pažnju. No, to znači da može biti vrlo teško u učionici ili radnom prostoru postaviti pravu temperaturu jer neće svima biti ugodno, a sama svijest o toj nelagodi odvlači pažnju.

Podešenost sjedala

Problem je u tome da često mislimo kako lijepo udobno ležanje na krevetu ili kauču ima pozitivan utjecaj na naše učenje ili obavljanje posla. Uspravno sjedenje može postati prava gnjavaža. No, tu smo u krivu.

Svi smo svjesni da loše držanje ima zdravstvene posljedice. Postoji mnogo važnih dijelova tijela na koje utječe vaše držanje – ne samo vaša kralježnica, već svi organi u vašoj jezgri. Na primjer, loše držanje može dovesti do problema s probavom, kao i očitijih problema poput bolova u ramenima ili glavobolje. Problem je u tome što ne postoji potpuna definicija koja točno opisuje kako bismo trebali sjediti; predloženo je sjedenje s leđima pod kutom od 110 do 130 stupnjeva, no primijetit ćemo da je to otprilike kut pod kojim sjedite na ležaljci i vrlo je teško pisati bilješke ili tipkati dok tako sjedimo.

Ono u čemu se studije slažu je to da je dugotrajno sjedenje u jednom položaju za nas loše. Ustati, istegnuti se i ponovno sjesti dobar je način da poboljšamo svoje držanje jer ako dugo sjedimo mirno, postaje sve gore i gore.

Stoga bi pokušaj sjedenja u razumnim intervalima zapravo mogao biti najbolji način da dobijemo isprekidane nalete pokreta kako bismo popravili svoje držanje kod učenja.

Predugo učenje

Očito je da će vaše učenje patiti ako učite premalo. Ali jeste li znali da se dešava ista stvar ako učite i previše?

U redu je raditi puno sati u kratkom razdoblju. Na primjer, ako učite jako dugo nekoliko tjedana prije završnih ispita, vjerojatno ćete vidjeti korist. Ali produktivnost počinje rasti nakon manje od mjesec dana. Razlozi zašto se to događa savršeno su očiti. Tako pretrpan tjedan ne ostavlja vam puno vremena za druge stvari, bilo da pokušavate održavati zdravu prehranu, druženje s prijateljima ili jednostavno želite prikupiti dovoljno sna. Kao rezultat toga, završite umorni, pod stresom i neraspoloženi – a time i vaša sposobnost da dobro naučite ono što trebate.

Biti preumoran – ili nedovoljno umoran

Neće biti iznenađenje kad saznate da umor obično nije koristan za učenje. Osobito je teško dovoljno spavati kad smo u tinejdžerskim godinama, jer postoje dokazi koji upućuju na to da su ciklusi spavanja tinejdžera drugačiji od ciklusa spavanja odraslih. Tinejdžeri trebaju osam do deset sati sna, ali često se neće osjećati pospano do oko 23 sata. Za deset sati sna to znači buđenje u 9 ujutro; što nije opcija ako vam nastava počinje u 8.30.

Nedostatak sna je stoga najznačajnija stvar o kojoj biste se trebali brinuti jer ima veliki negativni utjecaj na vašu produktivnost (i zapravo na vaše zdravlje i fizičku sigurnost, osobito ako vozite). No, postoje trenuci kada umor zapravo može i pomoći. To je čudna iznimka upravo kod kreativnog razmišljanja u čiji kontekst ulazi i ono što smo pričali o pozadinskoj buci.

Kad ste umorni, vaš se mozak bori da se usredotoči i zapamti veze između ideja i koncepata. Za normalno učenje, to je očito problem jer revidiranje je fokusiranje na pamćenje veza. Ali za kreativan rad ovo može biti idealna stvar jer nedostatak fokusa znači da vas možda ometa nova korisna ideja, a to možete iskoristiti za stvaranje novih veza koje su temelj kreativnog razmišljanja.

Multitasking i višezadaćnost još su neki negativni čimbenici koji utječu na učenje

Postoji kulturni narativ koji kaže da je multitasking srce učinkovitosti. Djelomično je to zbog drugih pritisaka, tako da ako naporno radite na učenju i odgovorite na e-poštu svog profesora dvije minute nakon što ste je primili, čini se da radite puno više nego kad se usredotočite isključivo na učenje i profesoru odgovorite nekoliko sati kasnije. Bez obzira na razloge koji stoje iza veličanja multitaskinga, to baš nije dobro za učenje.

Razlog tome je što naš mozak zapravo uopće ne može obavljati više zadataka istovremeno. Ne možemo se koncentrirati na dvije stvari odjednom; umjesto toga, koncentriramo se na jednu stvar, zatim prelazimo na drugu stvar, a zatim se vraćamo. To možemo vrlo brzo, ali samo uz određene zadatke. Tako se možete prebacivati ​​između kuhanja obroka i telefonskog razgovora tako da se čini da radite oboje odjednom; ali ako pokušate razgovarati i u isto vrijeme prepisivati ​​stranicu iz udžbenika, uskoro ćete zapeti, jer su verbalne vještine uključene u te zadatke previše slične jedna drugoj da biste se mogli prebacivati ​​između njih vrlo brzo.

Multitasking ili, kako bismo to točnije trebali zvati – brzo mijenjanje zadataka – nije vrlo učinkovit način rada. Svako prebacivanje nas košta vremena da ponovno postignemo fokus koji ne bi bio potreban da smo se usredotočili na jedan zadatak.

U isto vrijeme, osjećaj raznolikosti u multitaskingu sprječava nas od dosade. Dakle, ako vam je prioritet usredotočiti se na posao i učinkovito ga obaviti, nemojte pokušavati raditi više od jedne stvari odjednom. No, ako vam je dosadno, malo mijenjanja zadataka može vam pomoći da ostanete angažirani.

Vjerovali ili ne – negativni čimbenici koji utječu na učenje mogu biti i stvari koje jedete kroz dan

Loša prehrana šteti vašem učenju i to na razne načine. Prvo, tu je činjenica da će hrana s ‘praznim kalorijama’ – na primjer, slatkiši – izazvati skok šećera u krvi koji nakratko podiže budnost, ali zatim uzrokuje nagli pad, tako da ćete vjerojatno završiti s onim pospanim rastresenim osjećajem koji je loša stvar ako pokušavate učiti. Nakon toga ćete se također osjećati manje sitima od nezdravog međuobroka, tako da neće proći dugo prije nego što vam glad postane prepreka koju morate utažiti. Tako da, uz glad vam ništa neće pomoći da ostanete motivirani za dobro učenje.

Umjesto toga, odlučite se za one namirnice koje sporo oslobađaju energiju i koje vas drže sitima (kaša je izvrstan primjer, zbog čega se studentima često preporučuje kao doručak). Ako ste stvarno zapeli na poslu, mogli biste biti u iskušenju da preskočite obrok i nastavite, u slučaju da vas pauza izbaci iz zone ili da se zbog teškog ručka osjećate nemotivirano i pospano.

Jedan od načina da izbjegnete ovaj problem je češće jesti manje obroke; tako da možete imati relativno lagani ručak, ali nakon toga bananu, malo orašastih plodova ili ukusan domaći međuobrok. To ne znači da biste trebali u potpunosti izbjegavati slatkiše – lijepo je nagraditi se nakon napornog rada – ali najbolje ih je jesti nakon što ste pojeli nešto zasitno, tako da uživate u njima kao poslastici, a ne da ih jedete jer ste gladni.

Sve su ovo negativni čimbenici koji utječu na učenje. Ako ih pokušate promijeniti, možete vidjeti kako se kvaliteta vašeg vremena provedenog za knjigom može uvelike povećati i poboljšati.