Za većinu studenata, diplomski rad je najveći „zalogaj“ tijekom studija. Osim što se radi o kvalifikacijskom radu koji iziskuje najviše truda i samostalnog rada, diplomski rad studenta treba pokazati da je student doista savladao potrebna znanja i vještine da bi dobio diplomu i mogao konkurirati na tržištu rada. Međutim, dobar dio studenata baš ovdje, na samom kraju – zapne. Pisanje diplomskog rada nije lako ali ne treba biti ni mučenje. Donosimo 12 grešaka koje studenti najčešće rade i koje im otežavaju ovaj zadatak, a koje se uz malo pažnje, lako mogu izbjeći.
Pisanje diplomskog rada bez nacrta i plana rada
Većina studenata krene istraživati literaturu i pisati prve verzije rada bez da su prethodno izradili nacrt samog rada koji predstavlja i plan istraživanja. Kod seminara i drugih manjih radova, takav pristup još i može biti dobar, ali pisanje diplomskog rada je ipak posao većeg opsega.
Proces je znatno lakši i uspješniji ako se prethodno izradi nacrt rada koji predstavlja kostur obrade teme diplomskog i podijeli na etape rada. To posebno vrijedi za one diplomske radove koji se temelje na praktičnom istraživanju. Bez nacrta i plana rada, proces brzo postane kaotičan što samo čini stresnu situaciju još stresnijom.
Slabo oslanjanje na podršku mentora
Za pisanje diplomskog rada, podrška i savjeti mentora su iznimno bitni. Studenti često izbjegavaju svoje mentore bojeći se kritika pa tako odluče i veliki dio diplomskog rada odraditi samostalno. Takva odluka često zna završiti tako da se studenti naprosto izgube u velikim količinama literature i istraživačkih mogućnosti.
To nije ništa neuobičajeno – pisanje diplomskog rada je zapravo stručno i znanstveno pisanje (često i empirijsko istraživanje) i očekivano je da se student nađe u naizgled bezizlaznoj situaciji sa svojom temom. U tim trenucima, mentor je iznimno važan.
Studenti često misle kako će oslanjanje na podršku mentora rezultirati i lošijom ocjenom. To, naravno, nije točno – ako samostalno pitate za pomoć mentora, zapravo pokazujete da pisanje diplomskog rada shvaćate ozbiljno. Naravno, ne treba pretjerati – očekuje se da neke etape pisanja rada ipak možete odraditi samostalno.
Pretjerano oslanjanje na podršku mentora
S druge strane, neki studenti mentorskim konzultacijama pristupaju preolako i misle da će njihov mentor odraditi i dio njihovog posla. To nikako nije točno i ovim pristupom zapravo trošite vrijeme i sebi i svojem mentoru.
Pokušajte za svake konzultacije prethodno napraviti mali radni plan – što želite pitati mentora i za koje vam dijelove točno treba njegova pomoć, a koje dijelove možete odraditi sami. Prije svakih konzultacija, poželjno je imati spremna pitanja i sugestije koje se tiču vaše teme tako da o njima možete razgovarati s mentorom.
Strah od kritike mentora
Možda ste uzeli mentora koji je jako dobar u svom području, ali je strog sa studentima. Možda ste uzeli mentora kojeg jako cijenite i istovremeno se osjećate nesigurno. Više je razloga zašto se studenti često boje svojih mentora i oni su razumljivi.
Ali, važno je sjetiti se – bez obzira na strogost i kritiku, vaš mentor želi da vaše pisanje diplomskog rada bude uspješan proces. U konačnici, njegovo (ili njezino) ime stoji na vašem radu u arhivi zauvijek – zašto bi ta osoba htjela staviti svoje ime na loš rad?
Pokušajte vježbati shvaćanje mentorske kritike kao konstruktivnog savjeta, a ne kao osobnu kritiku. A ako se osjećate nesigurno, sjetite se da ste na kraju studija i da ste na temelju svog dosadašnjeg rada itekako zavrijedili doći do posljednjeg stupnja u visokom obrazovanju.
Izbor mentora prije izbora teme diplomskog rada
Izbor mentora i teme su prve važne odluke kad je u pitanju pisanje diplomskog rada. Obje odluke mogu značajno odrediti kako će proces teći do kraja. Studenti često biraju mentore po principu osobnih simpatija pa su popularniji oni manje strogi, s više razumijevanja i mentori za koje studenti imaju osjećaj da su naprosto dobro „kliknuli“ s njima.
To nije nevažna komponenta za pisanje diplomskog rada; važno je da možete kvalitetno i opušteno komunicirati sa svojim mentorom. Ipak, važnije je da vas mentor može dobro usmjeriti u području u kojem pišete svoj diplomski rad.
Za pisanje diplomskog rada, probajte prvo barem ugrubo skicirati svoju temu – koja su vaša glavna istraživačka pitanja i u kojem užem području se tema vašeg rada nalazi? Tek nakon toga pristupite izboru mentora.
Preozbiljan pristup pisanju diplomskog rada
Ovo nipošto ne znači da je pisanje diplomskog rada mačji kašalj i da mu treba pristupiti olako. Ali ipak, diplomski rad nije i doktorska disertacija. Jedan dio studenata često smatra kako u diplomskom radu moraju pokazati baš sve što znaju i takav pristup ih često odvede u razdoblja blokade u pisanju koja proces može bitno oduljiti i otežati.
Nema potrebe za tim; pisanje diplomskog rada nije vaše „životno djelo“ i bitnije je fokusirati se na neki aspekt svoje teme i odraditi ga kvalitetno nego pokušavati pokriti sve aspekte. Ovaj drugi pristup najčešće završi tako da studenti izgube konce svog rada i često baš zbog toga znaju i odustati.
Prokrastinacija i vječno odgađanje nisu dobri za pisanje diplomskog rada
Blokade u pisanju nisu rijetkost: Franz Kafka, iako književni autor, poznat je po svojim blokadama o kojima je i pisao dnevnik. Ali, tzv. spisateljska blokada brzo preraste u prokrastinaciju…
Ne treba nikoga prozivati zbog prokrastinacije; psiholozi su opetovani dokazali da lijenost zapravo ne postoji kao takva već da se zapravo radi u vrlo snažnom strahu od neuspjeha koji može dovesti do prokrastinacije i odgađanja obaveza, pa tako i pisanja diplomskog.
Međutim, bez hvatanja u koštac sa svojim strahom, prokrastinacija brzo postane navika koje se teško riješiti. Znate one vječne studente koji su pisanje diplomskog rada „rastegli“ na nekoliko godina? Najčešće se to baš oni studenti koji se našli u začaranom krugu nakon vječnog odgađanja konkretnog rada.
Za pomoć se uvijek možete obratiti centru za psihološko savjetovanje pri svojem sveučilištu ili fakultetu – upravo je strah od neuspjeha i tzv. ispitna anksioznost specijalnost ovih stručnjaka. Također, mnoštvo je dobrih savjeta kako se motivirati na redovan red, olakšati učenje i izbjeći muke po prokrastinaciji.
Nepisanje bilješki tijekom pretraživanja i iščitivanja literature
Temeljito pretraživanje i iščitavanje literature je ponekad i više od pola posla kad je u pitanju pisanje diplomskog rada. Studenti često nisu dovoljno temeljiti u ovom procesu i time zapravo propuštaju šansu da već kroz čitanje literature imaju napisane kvalitetne dijelove rada. Kako? Pisanjem bilješki; tijekom čitanja literature, najbolje je odmah raditi parafraziranje i sažimanje pročitanog i prikupljati u jedan dokument. Iznenadili biste se koliko će upravo te bilješke na kraju činiti dobar dio onog teksta koji će biti i dio vaše finalne verzije rada.
Pisanje diplomskog rada bez korištenja digitalnih alata
Oni studenti koji su savladali engleski jezik do razine da mogu uspješno koristiti digitalne alate, mogu itekako izvući benefite iz brojnih alata koji se koriste u istraživačkim projektima kao što je pisanje diplomskog rada.
Ovi alati olakšavaju prikupljanje i čuvanje literature na jednom mjestu, a jedinice literature (kao i dijelove samog teksta) moguće je organizirati sukladno dodijeljenim kategorijama i kodovima. Za one na društvenim i humanističkim smjerovima, ovakvi alati mogu zbilja ubrzati i olakšati pisanje diplomskog rada.
Izbor “dosadne” teme diplomskog rada
Jedna od zamki u koju studenti često upadnu jest i izbor teme za diplomski rad koja im nije posebno zanimljiva. Neki to naprave iz straha i pritiska, misleći da će im baš određena tema donijeti dobru ocjenu, a neki pak, iz nedostatka originalnosti i kreativnosti.
Izbor teme možete biti ključan za uspješno pisanje diplomskog rada. Nemojte brzati s izborom teme i uzmite vremena da pažljivo izvagate što vas zapravo zanima i s koju temu možete obraditi na svoj način. Ako je tema vama osobno dosadna, pisanje diplomskog rada će postati još dugotrajniji i teži proces.
A u konačnici, to će osjetiti i vaš mentor i vrlo je vjerojatno da će se odraditi i na kvalitetu samog rada. Čak i da vaša tema nije nešto posebno omiljena, bit ćete motiviraniji i uspješniji ako je smatrate zanimljivom barem iz nekog ugla.
Pisanje diplomskog rada je zapravo uređivanje teksta
Ono što će vam reći svi iskusni znanstvenici i drugi stručnjaci koji u svom poslu kontinuirano pišu – writing is editing. Drugim riječima, bez temeljitog uređivanja vlastitog teksta, nema ni dobrog pisanja. Nitko nije lud za uređivanjem, ali upravo je vraćanje na vlastite ideje i rečenice i njihovo prepravljanje ono što čini dobar završni tekst. Uređivanje ne znači i formatiranje (iako je i ono važno); urediti tekst znači preformulirati rečenice tako da je ideja koju rečenice izražavaju jasnija čitatelju.
Kontinuirano uređivanje napisanog će u konačnici rezultirati jasnim i čitkim tekstom koji će biti terminološki stručno utemeljen, ali razumljiv komisiji koja vas ocjenjuje. A to nas dovodi do još jedne česte greške…
Izbjegavanje pisanja jer rečenice ne “zvuče pametno”
Pisanje diplomskog rada izvlači iz studenata jedan od onih najgorih strahova – jesam li uopće dorastao/la zadatku? Mnogi misle da njihov tekst naprosto ne “zvuči pametno” i zbog vlastite nesigurnosti izbjegavaju pisanje sve dok nisu zadovoljni s onim što iz prve napišu.
Ovo nije greška, ali nije ni najsretnija metoda kad je u pitanju bilo koja forma pisanja, pa tako i pisanje diplomskog rada. Umjesto da se bojite da je vaš tekst neozbiljan, radije pokušajte jednostavno pisati onako kako i razmišljate. U kasnijoj fazi, uvijek se možete vratiti na te dijelove teksta i urediti ih.
A što ako odlučim “rastegnuti” pisanje diplomskog rada i upišem apsolventski semestar?
Upis apsolventskog semestra i odgoda pisanja diplomskog rada su ponekad nužnost – bilo iz zdravstvenih ili financijskih razloga, i ta odluka je stvarnost mnogih studenata. Međutim, neki studenti često donesu ovu odluku misleći da će se na taj način rasteretiti i lakše napisati rad.
Nažalost, to najčešće nije točno – koliko god mislite da se lako vratiti u akademski ritam pisanja i pohađanja predavanja, nakon nekoliko mjeseci pauze taj povratak može biti mukotrpan.
Potrebno je dobro razmisliti prije ovakve odluke, pa čak i ako se odlučite na upisivanje apsolventskog semestra, dobra je ideja i prije njega pokušati napraviti što više zadataka kako bi vam povratak na pisanje diplomskog rada bio lakši.
Plagiranje diplomskog rada (ili jednog dijela rada)
Unatoč digitalnim alatima za prepoznavanje plagijata koji se danas koriste u visokom obrazovanju, studenti se ponekad i dalje uspiju „provući“ s plagijatom pa se i oni koje čeka pisanje diplomskog rada često odluče na ovu opciju. To je vjerojatno i najgora odluka koju možete donijeti.
Ne samo što su doista velike šanse da ćete biti uhvaćeni i da će godine vašeg rada na studiju biti uništene, oslanjanje na plagiranje će vam u konačnici donijeti jako visoku razinu stresa. Uostalom, želite li se stvarno uvijek prisjećati da ste svoju titulu stekli na temelju prevare? Plagiranje rada (ili dijela rada) nikad nije dobra opcija.