Planeti i sve što trebate znati o Sunčevom sustavu

Planeti
Foto: Shutterstock

Iako su neki od nas fascinaciju planetima Sunčevog sustava prošli još u osnovnoj školi, neki pak ljepotu nebeskih tijela smatraju predmetom fascinacije cijeli život i velika im je zabava proučavati ih. Zaista, tko ne bi bio oduševljen silnim činjenicama i zanimljivostima uz koje se vežu planeti, zvijezde i komete? Danas ćemo razgovarati o Sunčevom sustavu, nama najbitnijem sustavu u svemiru. Otkrit ćemo sve što je važno kad se spominju planeti Sunčevog sustava, a početak naše priče krenut će pričom o Suncu. 

Sunčev sustav

Razvoj Sunčanog sustava odvijao se u etapama, naravno. Ovako velik i bitan događaj morao je biti obilježen različitim fazama i koracima u razvoju pa ćemo o njima malo više u narednim odlomcima. Dakle, Sunčev sustav je neizbježno prvi korak u našem razgovoru o planetima, a radi se o kondenziranom međuzvjezdanom materijalu koji se našao u našoj galaktici.

Mliječna staza i plinovi te prah koji se nalaze u njenoj ravnini bili su oblaci, a onda je gravitacijska sila učinila svoje – zapravo, da bi se tako nešto dogodilo i da bi se maglica spojila u nešto konkretno, mora postojati niz uvjeta koji su zapravo dosta teško ostvarivi. Prvi uvjet je svakako temperatura, a onda i brzina kretanja. Ako se dogodi supernova, odnosno eksplozija neke zvijezde, to također može biti od ključne vrijednosti za neki planetarni sustav.

Magnetsko polje, gravitacijska sila i konstantna rotacija uzrokuju zgušnjavanje i ukrućivanje maglice. Dešavaju se razne termonuklearne pojave te se zbog stezanja i prostornog smanjenja gustoće brzina kretanja, odnosno rotacije, mijenja. Dakle, stezanjem i kontinuiranim ukrućivanjem nastaju planeti i druga nebeska tijela. Ukoliko vas zanima više o ovome, svakako možete pročitati više o nebularnoj teoriji.

Sunce – zvijezda koja omogućuje život

Planeti
Foto: Shutterstock – Planeti Sunčevog sustava

Sunce nije planet, već zvijezda, ali je to i doslovno i figurativno – ova „zvijezda“ našeg sustava mora biti prva o kojoj ćemo reći nešto više.  Sunce je smješteno u ravnini Mliječne staze, a udaljenost od središta naše galaktike do Sunca iznosi 26 tisuća svjetlosnih godina. Možda vam je teško predočiti o kakvoj se udaljenosti radi jer je mjerna jedinica vrlo apstraktna, ali vrlo dobro razumijete da se radi o ogromnim omjerima i brojevima.

Sunce je nastalo prije oko 4 i pol milijarde godina – ovo se u znanosti naziva trećom zvjezdanom generacijom. Kuglastog je oblika, a volumen ove zvijezde je oko 1.3 milijuna puta veći od onog što ima planet Zemlja. Građa Sunca uključuje ioniziran plin, a elementi čija je koncentracija najveća su vodik i helij. 

Svi dobro znamo i da je Sunce izvor energije, a ta energija je rezultat procesa fuzije između protona. Fuzijom nastaju nove jezgre helija! Sunčeva se energija danas koristi kao obnovljiv izvor energije i odličan je način za kvalitetnije iskorištavanje dostupnih energetskih resursa bez zagađenja. Sunce emitira i infracrveno zračenje i UV zračenje i rendgensko zračenje, međutim ne dolaze sve sunčeve zrake na površinu naše planete.

Merkur – prvi planet od Sunca

Kada su planeti u pitanju, Merkur je planet najbliži Suncu, a mnogi ga miješaju sa Zemljinim satelitom, Mjesecom kad vide kako izgleda. Razlog njegove sive boje jest, naravno, utjecaj Sunca i njegove blizine. Iako je njegova veličina trećina veličine Zemlje, njegovi krateri i mala mora nisu nimalo manje impresivni. Na površini postoji jaka privlačna sila te mnoge zaravni gdje se još vide ostaci stezanja tijela – to se dogodi kad se planet ohladi. Središte Merkura pretežito je izgrađeno od metala (uglavnom je riječ o željezu) te zbog toga cijeli planet ima iznimno slab magnetski učinak.

Merkur je prvi terestrički planet, a značenje toga jest da ima čvrstu površinu, odnosno opisuje se kao zemljoliki. Taj opis vrijedi za sve planete koje nazivamo terestričkima.

Venera – u narodu poznata kao zvijezda Danica

Da su planeti Sunčevog sustava intrigantni najbolje pokazuje Venera. Venera  je drugi planet po redu, kada krećemo od Sunca, i radi se o planetu koji uopće nema svoje satelite. Nešto je manja od Zemlje i često se naziva najsjajnijim planetom na nebu – u narodu ju nazivaju Danica, Večernja zvijezda ili pak Jutarnja zvijezda, a često se može promatrati i kroz Venerine mijene. Zbog guste atmosfere, Venerino tlo se rijetko može vidjeti jednostavnim promatranjem putem teleskopa.

Venerin je reljef uglavnom nizinski, ali ima i vulkana koji su ugasli. Planet je također pun kratera koji mogu biti veći i od nekoliko kilometara. Kad kažemo nekoliko, mislimo mnogo – Meade je krater promjera ogromnih 240 kilometara! Afroditina zemlja je jedna od poznatijih visoravni Venere, a ima i gorja. Kako se planet naziva ženskim imenom, većina se reljefa također naziva po ženama i božicama.

Tlo Venere se uglavnom sastoji od bazalta i granita te je prisutna visoka razina erozije. Pretpostavlja se da je unutrašnjost ovog planeta vrlo slična Zemljinoj unutrašnjosti.

Zemlja

Planet Zemlja treći je planet od Sunca, a o njemu zapravo znamo i najviše. Jedinstvena površina sastoji se 71% od kore prekrivene vodom, a ostatak je kopno. Atmosfera Zemlje sadrži dušik, kisik i slične plinove. Naš je planet jedini koji ima oceane i koji ima atmosferu s ovoliko kisika – to je razlog zašto se na našem planetu razvio život, a drugdje nije.

Zemljom se detaljno bave i evolucionisti koji smatraju da je nastala prije 4,6 milijarda godina. Udaljenost Zemlje od Sunca najvažniji je razlog nastanka života na Zemlji: naš planet nije preblizu Suncu niti je predaleko već je baš na idealnom mjestu.

Površina Zemlje iznosi fantastičnih 510 milijuna kilometara četvornih, a po sastavu je i najgušći planet u Sunčevom sustavu.  Zemlja je od Sunca udaljena gotovo 150 milijuna kilometara. 

Iako većina ljudi kaže da je naš planet okrugao to baš i nije točno; on je spljošten na polovima pa ga nazivamo geoid. 

Mars- crveni planet

Po načinu na koji su poredani planetu, Mars je četvrti od Sunca, a smatra se vrlo prepoznatljivim planetom zbog svoje žutonarančaste boje. Sunčev dan mu traje kao i Zemljin, tek 40 minuta više! Ima vrlo rijetku atmosferu koja je većinski sastavljena od ugljikovog dioksida, dušika te argona. Iako Mars izgleda kao vrlo vruć planet (zbog nijansa žute i narančaste), zapravo se radi o planetu na kojem temperatura varira između -140 stupnjeva Celzijevih te 0 stupnjeva Celzijevih.

Mars ima nekoliko ugaslih vulkana, uključujući Olympus Mons koji je visok oko 26 kilometara. Visoka razina željeza u tlu uzrokuje crvenkaste tonove, ali tlo sadrži i elemente kao kremen i limonit. Ovaj planet nema zavidnu masu te je zbog toga nestao i velik dio atmosfere koji je planet nekoć imao. Znanstvenici su dugo istraživali ovaj planet za ostatke života, međutim sad još uvijek nema vjerodostojnih podataka koji bi potvrdili je li bilo života na njemu.

Jupiter – plinoviti planet

Jupiter je prvi od jovijanskih planeta, odnosno plinovitih planeta. Njegov promjer najveći je od svih ostalih koje imaju planeti Sunčevog sustava i masa mu je gotovo 320 puta veća od Zemljine! Ipak, gustoća mu je tek četvrtina Zemljine, prvenstveno zato što njegov volumen čine vodik i druge primjese plinova. Prema istraživanjima, Jupiter se sastoji od male i silikatne jezgre, a oko te jezgre su dva sloja vodika – jedan je pod većim, a drugi pod manjim tlakom. Atmosfera Jupitera nipošto nije primjerena za život jer se sastoji od metana, helija, amonijaka i, naravno, vodika.

Brzina Jupiterove rotacije prilično je velika i to uzrokuje jake centrifugalne sile – Jupiter je spljošten prema polovima upravo zbog toga. Jupiter također ima oko 67 satelita, a dva najveća pod imenom Ganimed i Kalisto, zapravo su veći i od nekih planeta! Io i Europa su također poznati sateliti čija je veličina usporediva s Mjesecom. Ovi su sateliti, odnosno njihove pomrčine, prilično bitni za pomorstvo i određivanje koordinata. Jupiter također ima prstenove, ali oni su pretežito rijetki pa nisu vidljivi kao oni što ih ima Saturn.

Saturn – planet prstenova

Šesti po redu nam je Saturn – jedan od izgledom najzanimljivijih planeta upravo zbog svojih prekrasnih planetarnih prstenova. On je također plinoviti div koji se sastoji većinski od vodika i helija. Mnogi ne znaju da je Saturnov izvor energije zapravo usporediv s onim kojeg posjeduje Sunce – jezgra Saturna izuzetno je vruća, dok je temperatura oblačnog sloja -130 stupnjeva Celzijevih.

Ovaj planet ima vrlo prostrano magnetsko polje, a os vrtnje je nagnuta, što je lako primjetljivo zbog prstenova. Saturn ima čak 62 prirodna satelita što je izuzetno velik broj! Planetarni prstenovi u 7 pojaseva označeni su slovima od A do G, a usred nekih od prstenova gibaju se upravo sateliti – Enkelad je dobar primjer.

Djeci i mladima posebno je zanimljivo što je za promatranje Saturnovih prstena dovoljno imati i mali teleskop – tada promatranje nebeskih tijela postaje prava avantura za malce. Nekoliko je letjelica poslano na Saturn kako bi se istražila njegova površine, ali to je bilo uglavnom u osamdesetim godinama 20. stoljeća. Danas je većini zemalja koje istražuju svemir mnogo zanimljiviji Mars i otkrivanje načina za život na njemu.

Uran – plavi planet

Predzadnji, sedmi planet po redu jest Uran. Iako je otkriven teleskopom, kasnije se ispostavilo da se sa Zemlje može vidjeti i golim okom! Oko četiri je puta veći od Zemlje i treba mu nešto više od 17 sati da prođe jedan „dan na Uranu“. Zanimljivo je kako mu je os vrtnje u ravnini staze pa to utječe na godišnja doba koja su dosta drugačije no kod drugih planeta. U atmosferi Urana pušu prilično brzi vjetrovi, a atmosfera planeta je modra.

Stjenovita jezgra Urana sliči onoj što ju ima Zemlja, a posebno je zanimljivo kako postoji ledeni omotač, takozvani vodeno-amonijačni omotač ili ocean koji pridonosi masi planeta. Ima 27 prirodnih planeta te 13 prstenova – to mnogi ne znaju jer oni nisu pretjerano vidljivi. 

Neptun – ledeni div

Po svojim udaljenostima od Sunca koju imaju planeti, Neptun je najudaljeniji od Sunca, barem otkad se Pluton više ne smatra planetom. On je nazvan po rimskom vladaru mora te je sedamnaest puta teži od Zemlje! Posebno je zanimljivo da je Neptun prvi planet pronađen matematičkim izračunima, zbog čega je otkriven dosta kasno, tek 1846. godine.

Dosad je ovaj planet posjetila samo jedna letjelica, i to Voyager 2 krajem 80-ih godina. S obzirom na to da su jako blizu, Uran i Neptun zapravo imaju prilično sličan sastav. Njegova atmosfera sadrži više vode, amonijaka i metana te se često uz Uran zove „ledenim divom“. Pretpostavlja se da je unutrašnjost ovog planeta sastavljena od stijena i ledenjaka!

Neptunova je atmosfera zanimljiva jer vremenske pojave u njoj rezultiraju jako snažnim vjetrovima koji mogu doseći brzinu do čak 2100 kilometara na sat. Neptun ima skromne, fragmentirane prstenove koji nisu pretjerano impresivni, jednako kao i magnetsko polje. Zanimljivo je, doduše, kako se njegov najveći satelit Triton giba retrogradno!

Sunčev je sustav izuzetno zanimljiva tema o kojoj se može mnogo naučiti. Nažalost, većina ostaje samo na brojkama koje naučimo na satu geografije. Planeti sunčevog sustava uvijek će intrigirati ljude i poticati ih na nova pitanja. Nadamo se da sada imate bolju predodžbu o svakom planetu koji se nalazi u našem sustavu te da ćete s boljim razumijevanjem promatrati planete – bilo da imate teleskop ili to pak radite golim okom.