Za mnoge Čile spada u egzotične destinacije zbog svojih mjesta za odmor, ali po još nečemu je ova zemlja jedinstvena. Najstarije stablo na svijetu možda je bilo prisutno na Zemlji više stoljeća u trenucima kada su na Stonehengeu postavljene prve gromade, sugerira novo istraživanje. Drevni div, alerka (Fitzroya cupressoides), poznata kao “Gran Abuelo” (ili na španjolskom “pradjed”) koji se uzdiže nad klancem u čileanskim Andama, mogao bi biti star otprilike 5.400 godina, sugerira novi računalni model. Ako se taj datum može potvrditi, to bi Gran Abuelo učinilo gotovo 600 godina starijim od trenutnog službenog rekordera za najstarije stablo na svijetu, čekinjastog bora u kalifornijskom dijelu Great Basina u Kaliforniji, poznatog kao “Metuzalem”.
‘Znanstvenici nikada nisu sustavno analizirali njegovu starost’
Međutim, točna starost alerke još uvijek je donekle osporavana, jer je za to potvrđivanje potrebna analiza godova stabla (metoda poznata kao dendrokronologija i zlatni standard za određivanje starosti stabla), a ti su podaci trenutno nepotpuni. Temeljni podaci za model još nisu javno objavljeni niti predani recenziranim časopisima. “Bez obzira na starost, stablo je u opasnosti i treba ga zaštititi”, rekao je Jonathan Barichivich, znanstvenik koji se bavi klimom i globalnom ekologijom u Laboratoriju za klimu i okoliš u Parizu i istraživač koji je izradio model. “Stvarno je u lošem stanju zbog turizma, a na stablo su utjecale i klimatske promjene”, rekao je Barichivich.
“Gran Abuelo, crnogorica koja se uzdiže 60 metara iznad maglovitog šumskog tla u Nacionalnom parku Alerce Costero u Čileu, prvobitno se smatrala starom otprilike 3.500 godina. Međutim, znanstvenici nikada nisu sustavno analizirali njegovu starost”, kaže Čileanac hrvatskih korijena. “Željeli smo ispričati priču o stablu s jedinim ciljem da ga valoriziramo i zaštitimo”.
Raste jako sporo
Tako su 2020. godine Barichivich i njegov kolega Antonio Lara, profesor šumarstva i prirodnih resursa na Sveučilištu Austral u Čileu, upotrijebili nedestruktivnu tehniku vađenja sićušne jezgre iz stabla. Time su uhvatili godove drveća stare 2.465 godina. Bušilica, međutim, nije mogla doprijeti do središta stabla promjera četiri metra. To znači da se mnogi godovi rasta stabla alerke nisu mogli prebrojati. Kako bi objasnili preostale godine rasta, tim je razvio matematički model. Taj je model uzeo u obzir kako Fitzroya cupressoides raste različitim brzinama, od mladice do zrelog stabla. Model je također uključio varijacije u stopi rasta na temelju konkurencije i fluktuacija u okolišu i klimi.
“Tim je zatim upotrijebio model za simulaciju putanje rasta stabla 10.000 puta”, rekao je Barichivich. “Te su simulacije dale niz predviđenih godina za Gran Abuelo. Model je procijenio da je stablo najvjerojatnije staro oko 5.400 godina. Apsolutno najstarije stablo na svijetu moglo je biti staro 6.000 godina. Postojalo je oko 80 posto šanse da je stablo starije od 5.000 godina, dok sve simulirane putanje rasta predviđaju da je star najmanje 4.100 godina. Čak i ako je stablo vrlo brzo raslo, za svu tu veličinu, ne može biti mlađe od toga.”
“Još jedan faktor sugerira da je stablo vrlo staro – biološki zakon poznat kao kompromis između rasta i životnog vijeka”, dodao je Barichivich. “Taj kompromis sugerira da spororastuće vrste imaju tendenciju da žive dulje. Alerke rastu nevjerojatno sporo – sporije čak i od drugih dugovječnih vrsta kao što su divovske sekvoje (Sequoiadendron giganteum, op. a.) ili čekinjasti borovi u Great Basinu u SAD-u.”
‘Njegova je budućnost upitna’
Međutim, neki stručnjaci za određivanje starosti drveća rekli su za Science Magazine da su oprezni s korištenjem podataka modeliranja za procjenu starosti stabla: “Jedini način da se uistinu odredi starost stabla je dendrokronološkim prebrojavanjem godova, a to zahtijeva da su prisutni ili uzeti u obzir baš svi godovi”, rekao je Ed Cook, osnivač i direktor Laboratorija za godove na Sveučilištu Columbia Lamont-Doherty Earth Observatory u New York. “Iako je stablo preživjelo tisuće godina, njegova je budućnost upitna”, rekao je Barichivich. “Drevno stablo okruženo je uskim šetalištem na platformi koje mu lomi posljednje živo korijenje, a bezbrojni turisti koji svake godine dolaze vidjeti stablo čine dodatnu štetu kada hodaju po njemu. Klimatske promjene i popratna desetogodišnja suša također su oštetile veličanstvenog diva.”
Kako bi zaštitili Gran Abuelo od daljnjih oštećenja, Barichivich i njegovi kolege predložili su da se oko stabla postavi mrežasta prozirna tkanina visoka tri metra kako bi se spriječilo da se ljudi previše približe. Navodno su se neki lokalni studenti javili za ovaj posao, ali i ostali iz lokalne zajednice. Također preporučuju pomicanje staze mnogo dalje od drevnog korijenskog sustava stabla.
Sjevernoamerički i južnoamerički ‘pradjedovi’ među stabalima
Metuzalem
S 4.842 godine prkošenja smrti iza sebe, ovaj čekinjasti bor iz Great Basina u SAD-u zaslužuje da ga se zove – Metuzalem. Smatra se najstarijim neklonskim organizmom (to jest, individualnim organizmom) na planeti. Zamislite – ovo je stablo bilo mladica u osvit egipatske civilizacije, pratilo izgradnju Stonehengea. U vrijeme kada se kineska civilizacija počela širiti obalama Žute rijeke, Metuzalem je već bio star preko 500 godina. Metuzalem se nalazi 3.000 metara iznad razine mora u Nacionalnoj šumi Inyo u Kaliforniji. Međutim, u nastojanju da se stablo zaštiti od vandalizma, njegova točna lokacija ostaje strogo čuvana tajna koju štiti Služba za šume SAD-a.
Senator
Za ovog ćelavog čempresa, koji se nalazi u parku Big Tree na Floridi, procjenjuje se da je star gotovo 3.500 godina. Nekoć su ga Indijanci Seminole i druga lokalna plemena koristili kao orijentir. Također drži titulu najvećeg stabla po volumenu istočno od Mississippija.
Patriarca da Floresta
Procjenjuje se da je ovo stablo, primjer vrste Cariniana legalis pod nazivom Patriarca da Floresta u Brazilu, starije od 2.000 godina. Drvo se smatra svetim, ali je njegova vrsta u velikoj mjeri ugrožena zbog krčenja šuma u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli.
General Sherman
General Sherman najmoćnija je divovska sekvoja koja još postoji, a stara je 2.500 godina. Sam volumen njenog debla čini je najvećim neklonskim stablom po obujmu na svijetu, iako se najveća grana stabla odlomila 2006. godine. Sherman se može naći u Nacionalnom parku Sequoia u Kaliforniji, gdje postoji pet od deset najvećih stabala na svijetu.
Stara živuća stabala iz ostatka svijeta
Llangernyw Yew
Ruralno selo u sjevernom Walesu nalazi se na Llangernyw tisi, trećem najstarijem neklonskom stablu na svijetu. Smješteno je na groblju župne crkve St. Digaina, među primitivnim kamenim križevima izrađenim tijekom mračnog srednjeg vijeka. Ovo moćno stablo tise ovdje stoji gotovo 4.000 godina.
Sarv-e Abarqu
“Čempres iz Abarqua” je drevni čempres koji se nalazi u Abarkoohu, u srcu Irana. Također, poznato kao Zoroastrian Sarv, ovo stablo pustilo je korijenje prije između 4.000 i 4.500 godina. To ga čini najstarijim živim organizmom u Aziji.
Stablo masline u Vouvesu
Ovo drevno stablo masline nalazi se na grčkom otoku Kreti. Jedno je od sedam stabala maslina na Mediteranu za koje se vjeruje da su stara najmanje od 2.000 do 3.000 godina. Iako se točna starost ne može potvrditi, maslina iz Vouvesa mogla bi biti najstarija među njima. Procjenjuje se na više od 3.000 godina. Još uvijek daje masline, a one su vrlo cijenjene. Stabla maslina su, inače, izdržljiva i otporna na sušu, bolesti i vatru. To je dio razloga za njihovu dugovječnost i široku upotrebu na čitavome Mediteranu.
Jomon Sugi
Jomon Sugi, koji se nalazi u japanskoj Yakushimi, najstarije je i najveće stablo kriptomerije na otoku. Jedan je od mnogih razloga zašto je otok proglašen mjestom svjetske baštine UNESCO-a. Stablo je staro najmanje 2.000 godina, ali neki stručnjaci vjeruju da bi moglo biti starije od 3.000 godina.