Na zalasku još jedne teniske sezone u kojoj se još samo treba održati završnica Davis Cupa na kojoj nastupa i naša teniska reprezentacija, prisjetit ćemo se povijesti ovog sporta, ali na ljetnim Olimpijskim igrama koje su uvelike doprinijele rastu popularnosti tenisa u čitavom svijetu. U nastavku pročitajte kako su tenis olimpijske igre učinile popularnim sportom.
Nekada poznat pod francuskim nazivom jeu de paume, tenis je u europski sport ušao tijekom 70-ih godina 19. stoljeća. Nakon kodifikacije, postao je sport koji je postao središte pozornosti mnogih zaljubljenika u aktivnosti. Kao što povijest tenisa na Olimpijskim igrama nalaže, sport je stekao veliku pažnju tijekom godina, što je dovelo do okupljanja mnogih talentiranih sljedbenika. Tenis je bio u programu olimpijskih igara od 1896. do 1924. godine, da bi se ponovno vratio tek 1988. godine.
Danas, kao sport koji se globalno proširio, tenis prate milijuni ljudi. Dolazeći iz Francuske, tenis je izravni nasljednik spomenutog jeu de paumea. Iako su ljudi davnih dana počeli igrati tenis golim rukama, mnogi razvoji ovog srednjovjekovnog sporta, poput izuma reketa u 16. stoljeću i modernog posebnog sustava bodovanja (15 – 30 – 40), izravno su utjecali na tenis.
Ove promjene dovele su do sadašnjeg tenisa, sporta čije ime dolazi od “tenez“. Nakon što je velški bojnik, Walter Clopton Wingfield, 1874. objavio djelo “A Portable Court of Playing Tennis“, tenis je dobio uvjete kodificiranja, odnosno, određivanja pravila. To je dovelo do toga da ovaj sport brzo stekne veliku popularnost na prostoru Ujedinjenoga Kraljevstva, ali i šire, te je time nadmašio kroket. Prvi turnir u Wimbledonu održan je 1877. godine. Kasnije je Wingfield uveo odlučujući element – gumenu loptu, čija je značajna karakteristika bila odskakanje na travi.
Rani počeci, nestanak s olimpijske scene i povratak
Tenis je bio jedan od sportova na onim prvim ljetnim olimpijskim igrama. Pojavio se na turniru na inauguralnim Igrama 1896. te se ondje zadržao do Olimpijskih igara u Parizu 1924. godine. Nakon toga, došlo je do nekih sporova između Međunarodne teniske federacije i Međunarodnog olimpijskog odbora koji su imali sukobe oko definiranja amaterskih igrača i doveli su do pada sporta.
Nakon više od četiri desetljeća, tenis se pojavio kao demonstracijski sport 1968., te 1984. godine. Nakon toga se vratio u svijet olimpizma kao sport u kojem su se mogle osvajati olimpijske medalje. Bilo je to u Seulu 1988. godine. Zanimljivo, nije bilo dobnih ograničenja za sudionike, što je omogućilo natjecanje svih uzrasta.
Početak povratka tenisa u olimpijski program započinje sa 1968. godinom u Mexico Cityju. Tada su mu pristupili samo rijetki poznavatelji ovog sporta. Međutim, tijekom Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984., gdje je tenis također bio pokazni sport, sve se promijenilo. Bilo je to vrijeme kada su svjetskim tenisom vladali Ivan Lendl, John McEnroe i Jimmy Conors. Stoga, ne čudi ogromna zainteresiranost američke publike za povratkom tenisa na Olimpijske igre.
Gotovo uvijek na tvrdoj podlozi
Jedna od značajki ovog sporta je površina po kojoj se igra. Od 1988. godine, gotovo na svakim OI igra se na tvrdoj podlozi. Jedini izuzeci dogodili su se u Barceloni 1992. kada su se teniski turniri igrali na zemlji, te u Londonu 2012. godine. Tada se na terenima Wimbledona igralo, naravno, na travi. U nastavku ćemo se dotaknuti nekih tenisačica i tenisača koji su obilježili tenis na olimpijskim igrama, najpraćenijem sportskom događaju na svijetu, ispred svjetskih prvenstava u nogometu…
Najveći teniski olimpijci
Ako ste veliki ljubitelj tenisa, ili barem povremeni pratitelj ovog sporta, onda ste sigurno čuli imena Serene Williams i Venus Williams. I Serena i Venus osvojile su četiri zlatne medalje, tri u parovima i po jednu u singlu. Ta tri zlatna odličja uzele su zajedno kao prve i jedine u povijesti tenisa na olimpijskim igrama. Venus je također osvojila i jedno srebro čime drži rekord po broju osvojenih olimpijskih medalja, zajedno s Kathleen McKane Godfree, Britankom koja je nastupala na Olimpijskim igrama u Antwerpenu 1920. i Parizu 1924. godine (jedno zlato, dva srebra, dvije bronce).
Među vrhunskim i slavnim igračima u svijetu tenisa, Andy Murray je onaj koji je svoje ime uveo u povijest kao jedini igrač koji je osvojio dvije pojedinačne zlatne medalje i jedini igrač koji je obranio olimpijski naslov u pojedinačnoj konkurenciji. Godina 1992., 1996., 2008. i 2012. Gigi Fernandez, Mary Joe Fernandez, Serena i Venus Williams ostvarile su ovaj podvig, ali u ženskim parovima.
Pored svih ovih izvanrednih tenisačica i tenisača, igračica koja je osvojila zlatnu olimpijsku medalju i sva četiri Grand Slama u istoj godini, a bilo je to 1988., je Steffi Graf. Teniski svijet to postignuće naziva “Golden Slamom”, a ova sjajna Njemica jedina je kojoj je to pošlo za reketom.
Trenuci za pamćenje
Tenis je doživio mnoge nevjerojatne scene i trenutke tijekom svoje povijesti na Olimpijskim igrama. Na primjer, teško je zaboraviti Belgijku, Justine Henin, koja je došla do pobjede nakon što je gubila 1:5 u trećem setu protiv Anastasije Miskine u polufinalu Igara u Ateni 2004. godine. Kasnije je otišla sve do zlatne medalje. Jedan od ostalih pamtljivih trenutaka dogodio se četiri godine kasnije u Pekingu kada su tri ruske tenisačice “okupirale” pobjedničko postolje u singlu: Elena Dementieva, Dinara Safina i Vera Zvonareva. Ljubitelje tenisa 2016. godine u Riju oduševio je Juan Martin del Potro došavši do finala. Na putu do medalje upisao je pobjede nad Novakom Đokovićem i Rafaelom Nadalom.
Za nas će, naravno, najveći trenutak ostati zlato i srebro dva hrvatska para na prošlim Olimpijskim igrama u Tokiju – Nikole Mektića i Mate Pavića te Marina Čilića i Ivana Dodiga.
Osvajači zlatnih medalja od 1988. do 2021. godine
Seul 1988. – Miloslav Mečir (Čehoslovačka, muški singl), Steffi Graf (Zapadna Njemačka, ženski singl), Ken Flach / Robert Seguso (SAD, muški parovi), Pam Shriver / Zina Garrison (SAD, ženski parovi)
Barcelona 1992. – Marc Rosset (Švicarska, muški singl), Jennifer Capriati (SAD, ženski singl), Boris Becker / Michael Stich (Njemačka, muški parovi), Gigi Fernandez / Mary Joe Fernandez (SAD, ženski parovi)
Atlanta 1996. – Andre Agassi (SAD, muški singl), Lindsay Davenport (SAD, ženski singl), Todd Woodbridge / Mark Woodforde (Australija, muški parovi), Gigi Fernandez / Mary Joe Fernandez (SAD, ženski parovi)
Sydney 2000. – Jevgenij Kafeljnikov (Rusija, muški singl), Venus Williams (SAD, ženski singl), Sebastien Lareau / Daniel Nestor (Kanada, muški parovi), Serena Williams / Venus Williams (SAD, ženski parovi)
Atena 2004. – Nicolas Massu (Čile, muški singl), Justine Henin (Belgija, ženski singl), Fernando Gonzalez / Nicolas Massu (Čile, muški parovi), Li Ting / Sun Tiantian (Kina, ženski parovi)
Peking 2008. – Rafael Nadal (Španjolska, muški singl), Elena Dementieva (Rusija, ženski singl), Roger Federer / Stanislas Wawrinka (Švicarska, muški parovi), Serena Williams / Venus Williams (SAD, ženski parovi)
London 2012. – Andy Murray (Velika Britanija, muški singl), Serena Williams (SAD, ženski singl), Mike Bryan / Bob Bryan (SAD, muški parovi), Serena Williams / Venus Williams (SAD, ženski parovi), Victoria Azarenka / Max Mirnji (Bjelorusija, mješoviti parovi)
Rio de Janeiro 2016. – Andy Murray (Velika Britanija, muški singl), Monica Puig (Portoriko, ženski singl), Marc Lopez / Rafael Nadal (Španjolska, muški parovi), Ekaterina Makarova / Elena Vesnina (Rusija, ženski parovi), Bethanie Mattek-Sands / Jack Sock (SAD, mješoviti parovi)
Tokio 2021. – Alexander Zverev (Njemačka, muški singl), Belinda Benčić (Švicarska, ženski singl), Nikola Mektić / Mate Pavić (Hrvatska, muški parovi), Barbora Krejčikova / Katerina Siniakova (Češka, ženski parovi), Anastasia Pavljučenkova / Andrej Rubljov (Rusija, mješoviti parovi)
Osvajači olimpijskih medalja za Hrvatsku
Barcelona 1992. – Goran Ivanišević (bronca, muški singl), Goran Ivanišević / Goran Prpić (bronca, muški parovi)
Atena 2004. – Mario Ančić / Ivan Ljubičić (bronca, muški parovi)
Tokio 2021. – Nikola Mektić / Mate Pavić (zlato, muški parovi), Marin Čilić / Ivan Dodig (srebro, muški parovi)