Svaki budući brucoš otprilike već zna čime bi se u budućnosti htio baviti, a ekspanzija posljednjih godina u RH, te činjenica da danas gotovo svaki četvrti student upisuje stručni studij na jednom od 180 studijskih programa koje provode veleučilišta, visoke škole te iznimno (uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća) pojedina sveučilišta govori o brzo rastućem trendu i sve većoj popularnosti koju stručni studiji uživaju i na našim područjima.
Koliko su budući studenti upoznati s razlikama ove dvije vrste studija?
U pojedinim razvijenim zemljama Europske unije ovakav sustav binarnog visokog obrazovanja uveden je primjerice već 60-ih godina 20.stoljeća u Velikoj Britaniji, a potom 70-ih godina i u Njemačkoj, da bi se zatim proširio i na ostale zemlje EU. Ubrzan razvoj i kvaliteta stručno orijentiranih studija ubrzo se u tim zemljama izjednačila sa sveučilišnim te se takav binarni model visokog obrazovanja zahvaljujući sjajnim rezultatima i pozitivnim iskustvima drugih europskih zemalja počeo od 1993.godine provoditi i kod nas.
Do najveće prekretnice dolazi 2001.godine potpisivanjem Bolonjske deklaracije te brojnim reformama kojima se oblikovao nacionalni kvalifikacijski okvir u čijem su središtu stečena znanja, vještine i kompetencije, bez obzira na sam model učenja na koji se student odlučio. O tome svjedoči i činjenica kako se završetkom bilo koje od ove dvije vrste studija stječe jednak broj ECTS-a (300). Iz toga vidimo da nije vrsta visoko obrazovne ustanove (visoka škola/sveučilište) ono što čini glavnu razliku između stručnih i sveučilišnih studija, već način učenja. Naime, dok sveučilišni studij usađivanjem znanja i teorije iz knjiga tek priprema studente za obavljanje djelatnosti u visokom obrazovanju, javnom sektoru ili znanstvenom razvoju, na stručnom studiju od samog početka kombiniraju se teorija i praksa, predavanja i vježbe, naglasak je na za struku potrebnim vještinama, naučeno se u pravilu primjenjuje u konkretnom, poslovnom okruženju, te se studente na taj način direktno osposobljava za neposredno uključivanje u radni proces.
Vrste stručnih studija u RH
Tri se vrste stručnih studija izvode na hrvatskim visokim školama, veleučilištima, a pokrivaju zavidan broj stručnih područja (medicina, komunikacije, turizam, programiranje, pa čak i teologija i poljoprivreda).
To su:
- 1) kratki stručni studij ⇒ traje dvije do dvije i pol godine nakon čega se stječe stručni naziv stručni pristupnik/pristupnica uz naznaku struke.
- 2) preddiplomski stručni studiji ⇒ traju tri (iznimno četiri) godine te se završetkom stječe naziv stručni prvostupnik (baccalaureus), odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.
- 3) specijalistički diplomski stručni studiji ⇒ traju godinu do dvije, a završetkom se stječe stručni naziv stručni specijalist/stručna specijalistica određene struke.
Dakle, ako imate jasnu viziju sebe i svojeg budućeg zanimanja, privlače vas dinamično odvijanje predavanja u koja su ukomponirana praktična znanja i vježbe te želite što prije ući na tržište rada, pokrenuti neki svoj start-up projekt ili slično, tada je stručni studij vezan za područje kojim se želite baviti vaš idealan izbor.
Na stranici https://hko.srce.hr/usp/index možete pronaći popis svih studijskih programa koji se u RH izvode. Sretno!