Neki kažu da je stoicizam filozofski pravac, a neki kažu da je način života – mi bismo se najradije složili da je stoicizam pravac helenističke filozofije koji je utemeljio i uvelike prezentirao Zenon. Stoicizam, odnosno stoa, posebno je popularan bio u četvrtom, trećem i drugom stoljeću prije Krista, no i danas postoje mnogi koji se okreću stoicizmu kako bi živjeli bolji život.
Ako vas zanima kako je stoicizam nastao, što predstavlja i putem kojih 10 načela možemo najbolje predstaviti ovaj filozofski pravac nastao u Antici, nastavite čitati. Možda saznate da ste stoik, a možda poželite biti jedan od njih. U svakom slučaju, temi prilazimo otvorenog uma.
Što je stoicizam?
Kao što je već spomenuto, stoicizam je zapravo filozofski pravac populariziran u Antici, a kasnije rasprostranjen po svijetu. Nastao je u 4. stoljeću prije Krista, dakle za vrijeme Zenonova života, a oko 2. stoljeća prije Krista počeo je gubiti popularnost. Naravno, to ne znači da je stoicizam pravac koji danas nitko ne poštuje/prati, s obzirom na to da je upravo u 21. stoljeću stoicizam doživio ponovni preporod u svojem New Age obliku.
Stoicizam je pravac koji je bio rezerviran za obrazovanu elitu, odnosno nije bio pravac popularan među običnim pukom. Dok neki tvrde da je stoicizam svakako prekompliciran za prosječnog, neobrazovanog stanovnika Rima ili Grčke, drugi kažu da stoicizam nije imao priliku zaživjeti među pukom jer su ga filozofi držali za sebe u uvjerenju da ga jedino oni i razumiju.
Kinizam je prethodnik stoicizma, a radi se o sokratskoj školi koja je također bila popularna u Grčkoj i Rimu. Pristaše kinizma često su odbacivale suvremene vrijednosti, zbog čega su bili promatrani kao kontroverzna škola. Stoicizam nije pretjerano kontroverzan pravac, iako će mnogi reći da prosječnoj osobi svakako treba vremena da se na njega navikne – isprva može zvučati dosta neobično.
Tko su bili poznati stoici i kako je stoicizam “nestao”?
Neki od najpoznatijih stoika, pristaša stoicizma, bili su Zenon, Hrizip, Seneka, Epiktet, ali i poznati car Marko Aurelije. Zanimljivo je kako je stoicizam zapravo bio podržan od strane mnogih filozofa koji su se bavili prirodnim pojavama i fizikom – upravo zbog toga jasno je bilo da će stoicizam biti pravac koji je u skladu s onim oko nas, prirodnom silom.
Prije no što krenemo objašnjavati neka načela stoicizma, u uvodu ćemo napomenuti da je stoicizam zapravo pravac koji podržava ljudski razum, pravednost, umjerenost, dobrotu i razumijevanje. Stoici su odbijali živjeti pod utjecajem intenzivnih emocija i impulsa koji nastaju kad se nečega bojimo, kad nešto volimo, kad smo strastveni ili nešto mrzimo… Oni su uvijek zagovarali sagledavanje situacije izdaleka.
Stoicizam u 6. stoljeću poslije Krista, dosta vremena nakon što je prestao biti popularan, zabranio je car Justinijan I. On je tvrdio kako je stoicizam neka vrsta paganizma, a za uporište u toj izjavi koristio je činjenicu da se stoici intenzivno povezuju s prirodom i nekakvim silama. Justinijan I bio je kršćanin i vladar kojem je vjera bila izuzetno bitna. Zbog toga nije htio imati nikakve veze s ovakvim “poganskim” običajima.
Postoje li danas stoici?
U 21. stoljeću, pojavom Interneta i zahvaljujući dostupnosti mnoge literature, filozofija je opet postala popularna. Danas možemo jednostavno i lako pročitati mnoge izvore na temu stoicizma, a neke od najpoznatijih knjiga na ovu temu su “Meditacije” Marka Aurelija i “The Daily Stoic” Ryana Holidaya. Stoicizam je ponovno zaživio među ljudima i mladima, posebice zbog toga što zagovara povratak prirodi, a to je nešto što mnogi osjećaju u ovim modernim dobima koja su nas prikovala za računala, mobitele i poslove.
Tko su bili poznati stoici? Abraham Lincoln i George Washington poznati su stoici mirne naravi, a mnogima će možda uzbudljivija imena biti Arnold Schwarzenegger i Tom Hiddleston. U svakom slučaju, mnogi ljudi koji su pod velikim stresom i osjećaju intenzivan pritisak okoline odlučuju se za stoičke principe koji im pomažu da se bolje organiziraju i razumiju.
I vi možete biti stoik – tko zna, možda već i jeste? Mnogi tvrde da je stoicizam jako dobar za mentalno i fizičko zdravlje jer nam pomaže da se fokusiramo na ono što je pod našom kontrolom te da upoznamo sebe i svoje principe. Svakako nije loša ideja isprobati stoicizam, a ako nam ne paše kao filozofija, uvijek možemo odustati.
Ovo je 10 poznatih načela stoicizma
Najbolji način da opišemo stoicizam jest da opišemo načela koja zagovara. Valja imati na umu da stoicizam svakako nije isključivo ovo, već i puno više od ovoga. Kada upoznamo ovih 10 načela, svakako možemo bolje razumjeti o čemu se radi i potencijalno odlučiti je li stoicizam nešto što želimo isprobati.
1. Razum na prvom mjestu.
Stoicizam je filozofski pravac koji ne zalazi previše u nadrealno – zašto se čovjek ne bi poslužio razumom kad ga ima? Zašto ne bismo razmišljali o stvarima na jedan kreativniji i otvoreniji način, ali pomoću činjenica? Razum je izuzetno bitan u stoicizmu, do te razine da većina impulsa koje ponekad slučajno poslušamo treba biti uklonjena. Dakle, ne smijemo dopustiti naglim emocijama da kontroliraju tko smo i što radimo.
“Samo vrijeme može popraviti ono što razum ne može.”
Seneka
Razum i logičko razmišljanje pomoću raznih alata vještina je koja se uči, ali i vještina koju valja poštovati. Stoici bi uvijek rado zapisali listu prednosti i mana, probleme razdvojili na manje i ciljeve sagledavali sa strane koristi, a ne iz perspektive emocija. Na taj način ne bi odluke radili na temelju trenutnih osjećaja, već dugoročnih i logičkih ciljeva i želja – želja koje bi ih dovele bliže poziciji u kojoj žele biti ostatak života.
2. Budi čovjek koji želiš biti, nemoj samo sanjariti.
Iako postoji dosta teorije u svijetu stoicizma, stoici su bili vrlo konkretni. Jedan od najpoznatijih citata Marka Aurelija, poznatog stoika, govori upravo o tome da teorija bez prakse nema smisla i da su stoici osobe koje se konstantno mijenjaju i razumiju puno više od samo teoretskog dobra. Možemo raspravljati o tome što je dobro, a što nije, ali ako nitko zaista neće primjenjivati te ideje, one nemaju nikakvu vrijednost.
“Ne troši više vrijeme na rasprave o tome kakav dobar čovjek mora biti. Budi jedan od njih.”
Marko Aurelije
Stoici su svakako pragmatici, odnosno vole praktične stvari. Oni kontempliraju o svijetu, ali se uvijek trude da te njihove kontemplacije imaju neki stvarni učinak i da su uvijek orijentirane na nešto što je zaista opipljivo i korisno. Nakon odgovora slijedi akcija, a bez akcije ni pitanje koje je postavljeno više nije bitno. Po stoicima, dobra osoba je osoba koja primjenjuje svoje životne filozofije.
3. Razlikujmo što je pod našom kontrolom, a što ne.
Epiktet, također poznat stoik, pričao je o granici između onog što je naše i onog što nije naše. Bitno razumijevanje koje stoici prate jest razumijevanje da je komunikacija između svijeta i čovjeka obostrana, ali da mi kontroliramo samo jedan smjer te komunikacije. Mi možemo utjecati na svijet oko sebe i možemo mijenjati svoju okolinu, ali samo do neke mjere. Ta okolina svakako će se mijenjati i sama od sebe te tako utjecati na nas, a mi ne možemo apsolutno ništa po tom pitanju.
“Glavni zadatak u našim životima je ovaj – identificirati i razdvojiti aspekte života na način da jasno razumijemo što je pod našom kontrolom i što je povezano s izborima koje ja kontroliram. Gdje, dakle, potražiti dobro i zlo? Ne u nekontroliranim vanjskim faktorima, već u sebi i svojim izborima.”
Epiktet
Bitno je da razumijemo kako naši izbori zaista utječu na naš život i da se ne radi samo o pukim motivirajućim izjavama. Naši su izbori bitni za našu budućnost, ali valja ne trošiti energiju na one izbore koje ipak ne možemo kontrolirati na način na koji bismo voljeli. Imamo ograničenu količinu fokusa i energije pa, ako ih stalno usmjeravamo ka stvarima koje ne možemo kontrolirati, nećemo imati dovoljno za ono što možemo kontrolirati.
4. Blažen je onaj što je sretan s onime što ima.
Seneka je puno razmišljao i dijelio upravo o ideji zahvalnosti i o konceptima kao što su materijalno, ali i duhovno dobro. Ne valja razmišljati o stoicima kao o ljudima koji su živjeli bez odjeće, obuće, namještaja i dobara. Stoici su ljudi koji dobro razumiju što im je potrebno, a što nije. Oni mogu željeti nešto za sebe, ali osjećaju i duboku zahvalnost za ono što već imaju. To je u njihovom svijetu jako bitno.
“Ljudi ne mogu posjedovati sve što žele, ali je u njihovoj moći ne željeti ono što nemaju te radosno koristiti ono što imaju.”
Seneka
Možemo reći da su stoici zapravo izuzetno svjesni svega što imaju i svih materijalnih odluka koje poduzimaju. Oni znaju da se ne isplati živcirati oko automobila, nekretnina i odjeće koje nemaju, već su zahvalni za ono što već imaju. Seneka, recimo, prakticirao je dane u kojima se ponašao kao siromah – nije jeo, nosio je dronjke i kretao se među pukom. Na taj je način sam sebi potvrdio kako zaista u životu materijalne stvari nisu najbitnije.
5. Problemi su naši učitelji i čine nas jačima.
Koliko puta u životu pomislimo koliko smo nesretni? Zašto se neke stvari događaju baš nama? Stoicizam je filozofski pravac koji na nesreću i probleme gleda na jedan vrlo specifičan način. Seneka, isti filozof o kojem smo raspravljali u prošlom paragrafu, govorio je upravo o tome – problemi su naši učitelji i oni će nam pokazati koji je naš pravi put u životu. Ako nam se nešto dogodi i onda odlučimo da nešto je ili nije za nas, svakako ćemo biti bolje usmjereni i znati ćemo više o sebi od osobe koja nije imala sličan problem.
“Nesretan si jer nikad nisu proživio nesreću. Prošao si kroz život bez suparnika – nitko takav ne može znati što je sve sposoban napraviti, čak ni ti.”
Seneka
Dakle, ne smijemo se bojati nesreće. Nesreća je svakako neugodna i nešto što će se dogoditi jer nije u našoj kontroli te ovisi o mnogim vanjskim faktorima, ali moramo biti svjesni da je nesreća također nešto iz čega učimo i nešto što će nam pomoći da bolje razumijemo život i ljude oko sebe. Dakle, trebamo biti hrabriji što se tiče nesreće i problema – ne smijemo iz izbjegavati.
6. Naše razumijevanje okoline veći je problem od okoline.
Marko Aurelije napisao je “Meditacije”, izuzetno popularnu knjigu koja je mnoge ljude uvela u svijet stoicizma. On je također dosta pričao o tome koliko je čovjek zaista u interakciji s okolinom i kako si možemo život učiniti ljepšim samo na temelju toga što smo fokusirani na način na koji razumijemo okolinu. Zanimljivo je kako su neke od njegovih izjava praktički identične teorijama koje se danas koriste u kognitivno bihevioralnoj terapiji.
“Vanjski faktori nisu problem. Naše viđenje istih je. To je nešto što odmah možemo ukloniti.
Marko Aurelije
Bitno je razumijeti što se događa izvan nas, a što u nama. Ako se izvana događaju neke loše stvari, jasno je da ih mi moramo procesirati i doživjeti, odnosno da moramo razumijeti zašto se one događaju. Ipak, ne valja ih stalno ponovno i iznova proživljavati iznutra jer na taj način jednostavno stvaramo ogroman stres u našim organizmima. Naše vlastito ponašanje može uvelike utjecati na naše emocije, zbog čega je bitno kontrolirati reakcije koje imamo.
7. Nismo vječni, stoga je bitno da se krećemo naprijed.
Mnogi ljudi zaborave koliko je život zaista kratak. Poznata izreke i koncept memento mori u stoicizmu ima veliko značenje jer stoici vole podsjećati ljude na činjenicu da nismo vječni. Ne možemo živjeti stotinama godina i ne možemo očekivati da ćemo nadživjeti sve koncepte prirode. Često zaboravljamo koliko je život, unatoč tome što je najdulja stvar koju ćemo raditi, zapravo kratak. Moramo ga živjeti punim plućima i razumjeti da je vrijeme za aktivnu promjenu.
“Neka smrt i progonstvo uvijek budu pred našim očima, zajedno sa svim drugim što se čini grozno – na taj način, nikad nećemo biti previše željni”.
Epiktet
Morbidne činjenice kao ideja da sutra možemo nestati s lica zemlje mnogima nisu najdraža stvar za razmišljanje, ali moramo biti svjesni da je to istina. Zbog toga trebamo raditi na sebi na način da svaki dan zaista živimo u punom potencijalu i maksimalno se pripremimo za sutra.
8. Dobrota je glavni cilj svakog čovjeka.
Jedno od neobičnih načela stoicizma jest inzistiranje na dobroti i poštenosti. Mnoge filozofije bave se apstraktnim temama i fokusiraju se više na materijalno nego na duhovno, a ovakav zahtjev, iako potpuno logičan, čini se kao nešto što ne pripada u svijet filozofije, nego u pravosuđe. Stoici gledaju na dobrotu kao na nešto što ljudima mora biti u potpunosti smisleno.
“Dobro ili loše u čovjeku unutar je njegove moći.”
Epiktet
Svi mi svaki dan biramo načine na koje se ponašamo i riječi koje upućujemo jedni drugima. Na taj način, svatko od nas može biti i dobra i loša osoba. Ipak, ne biraju svi biti dobra osoba. Ne brinu se svi o drugima i ne promatraju učinke onoga što rade na druge. Ako želite biti pravi stoik, morate razumjeti da je samokontrola i disciplina nešto što se koristi u svrhu dobrote i razumijevanja prema drugima.
9. Poznavati sebe je najbitnija vještina koju imamo.
Ponekad može biti teško razumjeti okolinu u kojoj se nalazimo i postupke koje ljudi koriste kako bi došli do nekog cilja. Ipak, najgore od svega događa se kad ne možemo razumjeti sebe. Ako ne znamo tko smo, ne znamo što radimo, ne znamo čime se možemo baviti i što možemo činiti, ne možemo voditi kvalitetan život. Upoznavanjem sebe i svojih mana čak na neki način možemo i predvidjeti probleme koji nam se mogu dogoditi i tako živjeti bolje i kvalitetnije.
“Čovjek poražava svijet kad porazi sebe.”
Zenon
Ne možemo kontrolirati druge ljude i što je njima na umu, ali Zenon tvrdi da je najbolji način za kontrolirati svijet zapravo kontrolirati sebe. Mi smo jedina stvar koju možemo 100% sigurno kontrolirati, ali i to se događa samo ako imamo samodisciplinu. Zbog toga moramo biti spremni na velike promjene i moramo znati da, ako ne uspijemo, nitko drugi to neće napraviti za nas.
10. Razlikujmo misli od činjenica.
Koliko puta smo pomislili nešto i zaključili kako nam je život loš jer je to nešto takvo? Koliko puta smo se zapravo upitali je li to nešto istinito ili nije? Ljudi smo i živimo u svojoj glavi većinu vremena pa je zapravo vrlo logično da svoje misli često poistovjećujemo s činjenicama. Jedna od najbitnijih stvari koje moramo razumjeti jest da to nije tako.
“Sve što čujemo zapravo je mišljenje, a ne činjenica. Sve što vidimo zapravo je perspektiva, a ne istina.”
Marko Aurelije
Ako želimo biti sretni i voditi dobar život, moramo shvatiti da naše misli nisu uvijek istinite. Negativne misli često su znak nesigurnosti ili nekog drugog problema, a ne indikator da je nešto zaista tako i da moramo što prije riješiti taj veliki problem. Dobro je druge ljude pitati za mišljenje i provjeriti je li nešto zaista toliki problem kao što se čini.
Zaključak
Stoicizam je antički filozofski pravac koji je popularan postao u Grčkoj i Rimu, ali i danas mnogi žive stoičke živote putem knjiga i literature koju su ostavili Marko Aurelije, Zenon, Seneka, Epiktet, ali i neki moderni autori. Stoicizam govori o smrti, razumu, granici između čovjeka i prirode, ali i skladu čovjeka s ostatkom svijeta. Možda je stoicizam dobra ideja za vas – pokušajte prakticirati neke stoičke koncepte i provjerite. Ako ne, onda je možda nihilizam bolja opcija za vas.