Što je zapravo nihilizam i reprezentira li ono što su nas učili u školama? Kroz povijest i razvoj kulture svijeta, mogli smo primijetiti stvaranje mnogih filozofskih i umjetničkih pravaca koji su bili, u najmanju ruku, bizarni. Svako stoljeće javio se barem jedan pokret koji bi u potpunosti uzburkao i uznemirio javnost, a ponekad i političku scenu.
Ipak, najpoznatiji filozofski pokret koji je u ljudima uspio izazvati nemir i zbunjenost svakako je nihilizam. Kako filozofija koja reprezentirao besmisao, ništavilo, paradokse i manjak vrijednosti može zaokupiti toliki broj filozofa?
Danas ćemo kritički pristupiti nihilizmu, čuti nešto o njegovim zastupnicima, ali i komentirati neke interesantne mitove koji su već godinama dijeljeni na društvenim mrežama. Svakako vas pozivamo da o vrijednostima nihilizma razmislite za sebe i procijenite koliko vama ova filozofija ima smisla. Tko zna, možda ovaj tekst motivira nove nihilističke tendencije u vama!
Što je uopće nihilizam i gdje je nastao?
Mnogi termin nihilizam koriste kako bi bili satirični i zajedljivi, ali nihilizam je zapravo jedna vrlo kompleksna filozofija i, prije svega, koncept koji je vrlo raširen u kulturi. Sama riječ nihilizam dolazi direktno od riječi „nihil“ koja na latinskom jeziku doslovno znači „ništa“. Odmah nam je jasno da je ova filozofija pravi anarhist među filozofijama, prvenstveno zbog toga što odbija neke fundamentalne aspekte ljudskog postojanja.
Postojanje opće istine, znanja, morala i vrijednosti odjednom uopće nije bitno i ništa od navedenog nema nikakvo značenje. Nijemci i Rusi bili su prvi narodi koji su objeručke prihvatili ovu terminologiju i reprezentirali su dvije velike struje nihilizma dvadesetog stoljeća. Upravo iz njihovih krugova dolaze najpoznatiji svjetski nihilisti, ali i protivnici istog.
Korijeni nihilizma i prvi spomen ove filozofije možemo naći u osamnaestom stoljeću, ali tek zahvaljujući književnosti nastaje diskurs o temi i velika doza zanimacije. Njemački pisci, pisci koji su se budili protiv francuske revolucije, ali i pristaše Immanuela Kanta istraživali su nihilizam i dijelili svoja razmišljanja. U devetnaestom stoljeću termin su prihvatili Rusi, a književnost koju su tada stvarali prezentirala je ovu ništavnu filozofiju narodu.
Ivan Sergejevič Turgenjev proslavio je nihilizam kroz svoj roman Očevi i djeca, a njegov je utjecaj na ovu struju bio toliko intenzivan da se mnogi danas svađaju kako je on zapravo otac nihilizma, a ne samo pristaša. Postoje mnogi filozofi koji vjeruju da bez Turgenjeva ovaj termin nikad ne bi doživio toliku popularnost te da nikako ne bi bio poznat današnjoj masi u toj mjeri. Nihilistički likovi navedenog romana odbijaju sve poznate vrijednosti i ne žele imati nikakve principe.
Ipak, danas će mnogi reći da je Friedrich Nietzsche pravi zagovaratelj nihilizma te je mnogima upravo on prva asocijacija na isti. Ovaj njemački filozof koristio je nihilizam kao opis dezintegracije morala u zapadnom svijetu, a popularizirao ga je i u religijskom kontekstu tvrdeći da je Bog mrtav. Ovu ste rečenicu zasigurno čuli i vjerujemo da ste o njoj učili u udžbenicima filozofije u srednjoj školi.
Ako ćemo biti vrlo detaljni i transparentni, moramo priznati da nihilizam kao koncept nije nastao ili nestao u nekom periodu. Još u godinama prije Krista postojali su narodi koji su vjerovali u ništavnost i nebitnost određenih koncepata. Odbijanje života poslije smrti jedan je od prvih nihilističkih stavova koji se javio među drevnim narodima. Teško je reći koja je bila prva nihilistička ideja na svijetu, s obzirom na to da su iste postojale, ali nisu bile označene kao nihilističke.
Postoji i određena poveznica između budizma i nihilizma. Nihilizam označava neodređenost, nepovezanost i ništavilo. Budizam upravo tako opisuje idealno stanje čovjeka, takozvanu nirvanu. Danas je potrebno o ovome pitati budiste ponaosob, s obzirom na to da se budizam direktno ne povezuje s nihilizmom, ali svatko za sebe može termin percipirati kako god želi. Ipak, koncept reinkarnacije pomalo je u kontradikciji s nihilizmom i konceptom da smo nepovezani sa svijetom, zbog čega ne možemo reći da su svi budisti ljubitelji nihilizma i obrnuto.
Zanimljivo je kako je proces prihvaćanja nihilizma oduvijek bio vrlo kontroverzan i među mladima i među starima. Filozofi često raspravljaju o tome koliko je očekivano da mladi ljudi prihvaćaju sve vrste anarhističkih pokreta, dok ih se stari zgražaju. Ipak, nihilizam u početku nije bio dobro prihvaćen među narodom neovisno o dobi, pogotovo u Rusiji. Zbog toga je roman Očevi i djeca izazvao veliku kontroverzu, ali isto tako privukao veliku količinu pažnje.
Tko su najpoznatiji nihilisti?
Nikolaj Gavrilovič Černiševski i Dmitrij Pisarev
Spomenuti Rusi bili su predstavnici ruskog nihilizma u samom začetku, tijekom kasnog 19. stoljeća te početkom 20. stoljeća. Ideje koje su podržavali uključuju radikalni determinizam, ateizam, materijalizam i odbijanje sentimenata. Ruski nihilisti često su se identificirali i kao skeptici, a redovito su se vodile i rasprave o nadčovjeku. To je čovjek koji je moralno iznad drugih ljudi te se zbog toga ne može poistovjetiti s njima, već konstantno živi u nekom nerazumijevanju i neshvaćanju.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski i Ivan Sergejevič Turgenjev
Ovi poznati pisci pisali su o nihilističkim konceptima. Turgenjeva smo već nekoliko puta spomenuli te napomenuli da je njegov roman Očevi i djeca jedan od prvih opširnih medija koji pričaju o nihilizmu. S druge strane, Dostojevski je bio i zainteresiran za nihilizam, ali i kritičar istog. U svojim je radovima svojevoljno uronio u nihilistički svijet i istraživao o tome što on zaista znači te je li održiv za čovjeka.
Luj XV.
Izjava “après moi, le déluge“ pripisuje se francuskom kralju Luju XV. Ovu je izjavu podijelio sam Madame de Pompadour, članicom francuskog suda i svojom glavnom ljubavnicom. U direktnom prijevodu, ova rečenica znači „nakon mene, poplava“. S obzirom na to da je životni vijek kralja Luja XV. bio u osamnaestom stoljeću, manje je vjerojatno da se prozivao nihilistom, ali je ova rečenica izuzetno poznati nihilistički izraz. Označava ravnodušnost prema onome što se dešava nakon što osoba umre, a riječ poplava referira na biblijsku poplavu.
Zanimljivo je da se navedeni izraz pojavio u romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog pod nazivom Braća Karamazovi. Izreka je također korištena u romanu Idiot, a i Karl Marx iskoristio je ovu rečenicu u Das Kapital. Ako nema boga, sve je dopušteno, odnosno čovjek može raditi izbore koje bi inače radio Bog. To je vrlo dobro vidljivo kroz sve vrijednosti i radnje koje su ispisane u ruskim romanima tijekom ovog razdoblja. Kruna ovih rasprava o moći i odabiru je izbor samoubojstva.
Friedrich Nietzsche
Mnogima je najintenzivnija poveznica s nihilizmom upravo Nietzsche. Drugi filozofiji Nietzscheov nihilizam često opisuju kao kombinaciju tjeskobe, napetosti i disproporcije između onoga što je željeno i onoga kako svijet funkcionira. U Nietzscheovim očima nihilizam je karakteristika modernog svijeta jer su ljudi počeli odbijati kršćanstvo i počeli se okretati drugim sustavima vrijednosti.
Njegov opis nihilizma često se povezuje uz prazan svijet i ispraznost ljudskog postojanja. U njegovoj interpretaciji, znanost uvijek dolazi iz neke perspektive, što znači da nikad nije činjenica, već osobno shvaćanje. Postavljaju se pitanja o tome što je stvarno, snažno i zdravo, a što je samo interpretacija nečega što ne postoji.
Čovjekova želja za moći i želja da postane nadčovjek ono je što ga zaista motivira. Upravo se Nietzscheov filozofija često spominje i zloupotrebljava i među nacističkim intelektualcima.
Albert Camus
Albert Camus također je u svojem radu spominjao određene nihilističke koncepte, ali i danas traju rasprave o tome je li Camus zaista bio nihilist. Ovaj francuski književnik i filozof bio je pristaša apsurdizma, filozofije u kojoj postoji vjerovanje da je cijeli svijet iracionalan i nema značenje te potraga za pravdom i redom dovodi osobu u konflikt sa svime.
Pokreti i mediji inspirirani nihilizmom
Dadaizam
Dadaizam je jedan od zanimljivijih pokreta koji svoje korijene može pronaći u nihilizmu. Tristan Tzara i Richard Huelsenbeck smatraju se prvim korisnicima izraza dadaizam, a pokret je nastao u razdoblju Prvog svjetskog rata. Počeo je u Švicarskoj, a proširio se kao pokret protiv umjetnosti, odnosno pokret koji motivira umjetnost bez ikakvog smisla i svrhe.
Mnogi vjeruju da je ovaj pokret bio detrimentalan za umjetnost zbog toga što joj smanjuje vrijednost, a drugi su pak uvjereni da je upravo dadaizam omogućio budućim umjetnicima da više cijene stvaralaštvo.
Tri sestre
Anton Pavlovič Čehov napisao je Tri sestre, dramu u kojoj je često koristio fraze kao „nije bitno“, „zašto bi to išta značilo“ i slično. Većina razgovora između sestara svodi se na filozofske rasprave. Istu stvar činio je već spomenuti Turgenjev, ali i francuski autor Marquis de Sade.
Rick and Morty
Što se tiče modernih medija, izdvojili bismo američki komični serijal Rick and Morty. Unatoč tome što je animiran, nije namijenjen djeci. Upravo Rick Sanchez, jedan od glavnih likova, samoprozvani genij koji vrlo često izražava nihilističke vrijednosti. Ako vas je nihilizam zaintrigirao, možda je ova serija dobra opcija za vas.
American Psycho
Patrick Bateman iz filma American Psycho također je vrlo jasni pristaša nihilizma. Kako bi svijet riješio od ljudi koji su manje vrijedni u njegovim očima, pretvara se u serijskog ubojicu i odrađuje takozvanu čistku na moralnoj razini. U njegovim očima ništa nije bilo toliko bitno kao dugoročni razvoj nadljudi.
Bog je mrtav
„Bog je mrtav“ izjava je koju ste zasigurno već čuli, a ako je niste čuli u knjizi Radosna znanost, možda ste ju vidjeli u drugom djelu pod nazivom Tako je govorio Zaratustra. Izraz je postao vrlo popularan i povezuje se s ateizmom, konceptom antikrista i deicidom, odnosno ubojstvom božanskog.
“Gdje je Bog?”, uzviknuo je. “Reći ću vam. Ubili smo ga – ja i ti! Svi smo ga mi ubili! Ali kako smo to uradili? Kako smo ispili more? Tko nam je dao spužvu da izbrišemo cijeli obzor? Što smo uradili kada smo odvojili ovu zemlju od njenog sunca? Gdje se sada kreće? Gdje se mi krećemo? Odmičemo li se od svih sunca? Zar se padamo neprestano? Unatrag, postrance, prema naprijed, u svim smjerovima? Postoje li još gore ili dolje? ( … ) Zar ne osjećamo ništa osim božanskog raspadanja? – Bogovi se također raspadaju! Bog je mrtav!
Radosna znanost, Knjiga treća – Friedrich Nietzsche
Između ostalog, Nietzsche je frazu iskoristio kako bi objasnio svoju ideju da je prosvjetljenje uzrokovano znanstvenim i filozofskim napretkom u ovom razdoblju potpuno eliminiralo mogućnost postojanja božanskog.
Dok neki govore da je ova izjava motivirala ateizam i ohrabrila suvremenike da javno izjasne kako se odvajaju od koncepta religije, drugi misle da je uzrokovala jačanje crkvene zajednice.
Koncept postojanja čovjeka i postojanja boga oduvijek su bili interesantni filozofima i književnicima, a ova konkretna izjava motivirala je brojne teologe, antropologe i metafizičare na raspravu koja uspoređuje znanost i religiju.
Mitovi o nihilizmu
Nihilisti odbijaju tuđa razmišljanja i njihovo je razmišljanje jedino istinito.
Navedeno je mit zbog toga što nihilisti zapravo uopće ne vjeruju u istinu i ne misle da istina postoji. Sve je vrlo subjektivno i ništa nije konkretno, zbog čega ne postoji ispravan ili pogrešan način da se nešto radi.
Nihilizam je uvijek vrlo pesimističan.
Mnogi nihilizam povezuju s pesimizmom, ali to je do neke razine i subjektivne interpretacija. Većini ljudi prilično je depresivno razmišljati o besmislu i o tome kako svijet nema nikakvu svrhu ni smisao. Postoje grane nihilizma koje su više vezane za radikalni determinizam i realizam no pesimizam, ali to opet ovisi o samom filozofu i kontekstu.
Nihilisti misle da su oni sami bogovi.
Nihilizam zaista govori o tome koliko je ljudska subjektivnost bitna u definiranju mnogih stvari, ali nihilisti uopće ne poznaju koncept božanskog, stvaratelja, života poslije smrti ili kreatora. Iako na sebe znaju gledati kao na nadljude, u njihovim očima ne postoji niti razlog niti svrha postojanja nekoga tko je odgovoran za sve.
Nihilizam ne poznaje smrt.
Jedna od rijetkih stvari u koju nihilizam zaista vjeruje jest smrt. Određene grane nihilizma govore upravo kako ništa nema vrijednost niti ikakvu simboliku te uopće nije bitno jednom kada se suočimo s konceptom smrti. Smrt reprezentira konačnost i ništavilo, a sve što se sada događa isključivo je prazan hod do smrti.
Zaključak
Nihilizam je jedan od najpoznatijih svjetskih filozofskih pravaca, a reprezentiraju ga Turgenjev, Nietzsche i brojni drugi filozofi u ruskim i njemačkim krugovima. Neki od najpoznatijih stavova u vezi nihilizma jesu ti da Bog ne postoji, ništa nema vrijednost niti smisao, a ljudi bi se trebali razvijati u nadljude koji će biti odvojeni od svih drugih koncepata. Ako vas pak ne privlače književna djela ovako “pesimističnih” stavova, predlažemo neke edukativne knjige za život.