Kratice su skraćene riječi u pisanju koje nastaju izostavljanjem slova u riječi koja se krati. One mogu nastati kraćenjem jedne riječi ili kraćenjem više riječi. Usto, sve se kratice pišu svim malim slovima, a isto tako nisu sklonjive, što znači da se ne mijenjaju po padežima. Većina kratica završava točkom, a neke, vrlo iznimno, mogu sadržavati velika slova. Takva je kratica: pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika).
Primjer nekih kratica nastalih kraćenjem jedne riječi: č. (čitaj), dem. (deminutiv) i slov. (slovenski).
Primjer nekih kratica nastalih kraćenjem od dviju riječi: dr. med. (lat. doctor medicinae – doktor medicine), o.g. (ove godine).
Tako imamo kratice koje nastaju kraćenjem na početni slog sa suglasnikom ili suglasničkim skupom drugoga sloga. Tako se padeži krate na suglasničke skupove od početnih slova: ak. (akuzativ), dat. (dativ), gen. (genitiv), instr. (instrumental), lok. (lokativ) i nom. (nominativ).
Primjer: Iz teksta izdvojite ak. i nom.