Kako biti manje naivan? (15 savjeta)

Kako se zaštititi od svijeta i kako biti manje naivan? Naivan pogled na svijet može biti lakši put, ali često je izvor razočaranja i grešaka. Kroz priču o osobnom rastu i razvoju, ovaj članak istražuje kako se osloboditi naivnih uvjerenja i usvojiti zreliji, informiraniji pristup životu. 

Vodimo vas kroz put transformacije, gdje učenje, iskustvo i spoznavanje sebe igraju najvažnije uloge. Od razbijanja mitova i predrasuda do razvijanja kritičkog mišljenja i emocionalne inteligencije, otkrivamo korake koji vode prema mudrosti i snazi. 

Saznajte kako prestati biti naivan, kako prepoznati i izbjeći zamke zavodljivih iluzija, te kako se pripremiti za suočavanje s realnošću u svoj njenoj složenosti i ljepoti.

Kako biti manje naivan: 15 ključnih savjeta

Biti manje naivan u današnje doba znači mudriji, jer se svakodnevno susrećemo s prevarama svih vrsta, i vrlo je teško razlikovati istinu od laži. Zbog toga u nastavku nudimo nekoliko savjeta o tome kako ne biti naivan i ne nasjedati na razne prevarantske trikove.

1. Razvijajte kritičko mišljenje

Naivnost, u svom osnovnom obliku, proizlazi iz nedostatka kritičke analize i sklonošću prihvaćanju informacija bez pitanja.

Kritičko mišljenje je način razmišljanja koji treba posebno njegovati. Ono uključuje sposobnost postavljanja relevantnih pitanja. 

Umjesto da prihvatimo informacije na prvu, trebali bismo se zapitati: “Koji su dokazi za ovu tvrdnju?” ili “Postoji li alternativno objašnjenje ili perspektiva?”. Takav pristup nam omogućava da preispitamo osnovne premise informacija koje primamo, smanjivši time vjerojatnost da nas naivnost dovede u zabludu.

Još jedan ključan aspekt kritičkog mišljenja je prepoznavanje i razumijevanje vlastitih predrasuda. Svatko od nas ima sklonost favoriziranju određenih vjerovanja ili stavova, što može narušiti našu sposobnost objektivnog rasuđivanja.

Biti svjestan ovih unutarnjih predrasuda i aktivno raditi na njihovom prepoznavanju u vlastitom razmišljanju pomoći će razviti malo tvrdoglaviji stav i kritičko razmišljanje.

Primjer kritičkog mišljenja najbolje vidimo u izvještavanju medija. Uzmimo za primjer situaciju gdje se pojavi vijest koja izaziva kontroverze. Umjesto da odmah formiramo mišljenje na temelju prvog izvještaja koji pročitamo, korisno je istražiti različite izvore, razmotriti kontekst i provjeriti činjenice. Takav pristup nam omogućuje da izbjegnemo zaključke bazirane na nepotpunim ili pristranim informacijama.

2. Educirajte se o čestim prevarama

Naivnost u smislu sklonosti prevarama ne proizlazi samo iz nedostatka sumnje, već i iz nedostatka svijesti o tome kako prevare funkcioniraju. Edukacija o čestim prevarama igra bitnu ulogu u smanjenju naivnosti, jer obavještavanje pojedinaca o metodama i strategijama koje koriste prevaranti može značajno smanjiti šanse za njihovo uspješno djelovanje.

Učenje o čestim prevarama uključuje razumijevanje kako prevaranti misle i djeluju. Ovo obično uključuje identificiranje uobičajenih taktika kao što su emocionalna manipulacija, stvaranje lažnog osjećaja hitnosti ili ekskluzivnosti.

Često se primjenjuje i korištenje kompleksnih ili nejasnih jezičnih formulacija kako bi se zamaskirala stvarna priroda ponude ili informacije. Također, bitno je prepoznati znakove koji upućuju na moguću prijevaru, poput neobično visokih obećanja povrata, pritisak na brzu odluku, ili zahtjev za osobnim ili financijskim informacijama.

Edukacija također uključuje informiranje o specifičnim vrstama prevare koje su česte – od online prevare, preko telefonskih prevara, do prevare u poslovnim i osobnim odnosima. Primjeri uključuju phishing e-mailove, lažne telefonske pozive od “banke” ili “porezne uprave”, kao i prevare u investicijama. 

3. Povećajte samosvijest

Jedan od najefikasnijih načina smanjenja naivnosti leži u razvoju veće samosvijesti. Samosvijest nije samo razumijevanje vlastitih emocija i motivacija, već i sposobnost prepoznavanja kako naše percepcije i uvjerenja utječu na naše odluke i reakcije. 

Povećanje samosvijesti omogućava pojedincima da bolje razumiju svoje slabosti i prednosti, što dovodi do boljih odluka i smanjene sklonosti naivnom ponašanju.

Pitajte ljude oko sebe za iskrene povratne informacije o vašem ponašanju i odlukama. Ponekad drugi mogu uočiti aspekte vašeg ponašanja koje sami ne vidite.

Razmislite o tome kako medijski sadržaj koji konzumirate utječe na vaše stavove i odluke. Postajete li naivni zbog informacija koje prihvaćate bez da promislite o njima?

Zamislite situaciju u kojoj netko prima e-mail s izvanrednom poslovnom ponudom. Osoba koja nije samosvjesna može brzo prihvatiti ponudu, vođena osjećajem uzbuđenja i mogućnošću brzog profita. Međutim, osoba s visokom razinom samosvijesti će razmisliti o tome zašto se osjeća privučeno ovakvoj ponudi. Možda će prepoznati da je želja za brzim uspjehom utjecala na njihovu odluku. 

Također će razmotriti svoje prethodne interakcije s sličnim ponudama i kako su one završile. Takva introspekcija može dovesti do zaključka da je potrebno više informacija i opreza prije donošenja odluke.

4. Tražite drugo mišljenje

Traženje drugog mišljenja je jako važno u procesu kako prestati biti naivan. Ova praksa ne samo da širi naše vidike, već nam pomaže da izbjegnemo zamke jednostranog mišljenja i potencijalne obmane. Traženje savjeta ili mišljenja od drugih omogućava nam da sagledamo različite perspektive i razmotrimo aspekte situacije koje možda sami nismo uočili.

Kada tražite mišljenje, obratite se ljudima s različitim iskustvima i znanjima. To može uključivati prijatelje, kolege, mentore ili čak stručnjake u određenom području.

Budite spremni prihvatiti kritiku i alternativne poglede. Cilj nije samo potvrditi vlastito mišljenje, već iskreno razmotriti različite perspektive.

Koristite dobivene informacije kako biste analizirali vlastiti pristup i razmišljanje. Ovo može uključivati preispitivanje vlastitih pretpostavki i procjenu rizika.

Posebno je važno tražiti drugo mišljenje u situacijama koje uključuju velike odluke, poput investicija, promjena u karijeri, ili važnih osobnih izbora.

Zamislite situaciju u kojoj osoba razmatra veliku investiciju u novi, ali rizičan poslovni pothvat. Umjesto da donese odluku na temelju vlastitog entuzijazma i oskudnih informacija, mudro bi bilo konzultirati se s financijskim savjetnikom, prijateljem koji ima iskustvo u poslovanju, ili čak pridružiti se forumima i grupama gdje se raspravlja o sličnim ulaganjima. 

5. Učite iz iskustva i grešaka

Učenje iz iskustva jedna je od najmoćnijih strategija u borbi protiv naivnosti. Svaka osoba, kroz svoj životni put, susreće se s različitim situacijama, neke od kojih mogu uključivati pogrešne procjene, propuste u prosudbi, ili čak postajanje žrtvom obmane. 

Umjesto da se takva iskustva smatraju isključivo negativnim, ona se mogu promatrati kao prilike za učenje. Kada osoba uči iz svojih iskustava, smanjuje se vjerojatnost ponavljanja istih grešaka u budućnosti, čime se postepeno smanjuje i naivnost.

Nakon što doživite neku situaciju, posebno ako je rezultat bio negativan, važno je razmisliti o tome što se dogodilo. Postavite si pitanja poput: “Što sam mogao/la napraviti drugačije?” ili “Koji su znakovi upozorenja koje sam možda propustio/la?”

Bitno je priznati vlastite pogreške i propuste, umjesto da ih se ignorira ili racionalizira. Prihvaćanje grešaka kao dijela učenja ključno je za osobni razvoj i najbolji način kako prestati biti naivan. 

Nakon što identificirate lekcije iz prošlih iskustava, važno je primijeniti te lekcije u sličnim budućim situacijama. To znači biti oprezniji, postavljati više pitanja ili izbjegavati određene rizike.

6. Ograničite utjecaj emocija na odluke

Emocije su snažan aspekt ljudskog iskustva i utječu na naša razmišljanja, odluke i ponašanja. Dok su emocije važne za osobno iskustvo i empatiju, one mogu također dovesti do naivnih odluka ako ih ne kontroliramo. 

Naivnost često proizlazi iz emocionalno nabijenih odluka, gdje logika i razum ustupaju mjesto željama, strahovima ili nerealnim očekivanjima. Ograničavanje utjecaja emocija na odluke ključno je za razvijanje objektivnijeg i realističkog pristupa životu.

Razdvajanje emocija od procesa donošenja odluka ne znači potpuno ignoriranje emocija ili postajanje emocionalno tupim. Umjesto toga, radi se o razvijanju sposobnosti prepoznavanja kada emocije preuzimaju primat nad racionalnim razmišljanjem i svjesnom procjenom situacije. 

Kada smo suočeni s odlukom, korisno je zastati i razmotriti kako naše trenutne emocije mogu utjecati na naš sud. Na primjer, osjećaj uzbuđenja ili pohlepe može nas navesti da previdimo rizike u investicijskom projektu, dok strah može dovesti do propuštanja dobrih prilika.

Za sve one koji žele znati kako ne biti naivan važno je također razviti sposobnost prepoznavanja kada drugi ljudi pokušavaju iskoristiti naše emocije – bilo da se radi o prodavačima, prevarantima, ili čak bliskim osobama. 

Biti svjestan emocionalnih manipulacija omogućuje nam da se bolje zaštitimo i donesemo odluke koje su temeljene na stvarnim činjenicama i logičkom razmišljanju, a ne na trenutnim emocijama. Time ćemo puno jednostavnije shvatiti kako biti manje naivan i samim time zaštićen.

7. Budite svjesni vlastitih ograničenja

Naivnost često proizlazi iz pretjeranog samopouzdanja ili nedostatka svijesti o vlastitim granicama, bilo da se radi o znanju, iskustvu ili sposobnostima. Kada osoba nije svjesna svojih ograničenja, može lako postati ranjiva na pogrešne odluke, prevaru i manipulaciju.

Prihvaćanje da ne znamo sve je osnovni korak prema razvoju realističnijeg pogleda na svijet i na sebe. To podrazumijeva svijest da svatko ima svoje slabosti i da je nemoguće biti stručnjak u svim područjima. Ova svijest potiče nas da tražimo dodatne informacije, savjete i mišljenja, umjesto da donosimo odluke na temelju nepotpunih ili površnih znanja.

U praksi, svijest o vlastitim ograničenjima znači pristupanje situacijama s dozom skromnosti i spremnosti na učenje. Na primjer, pri donošenju financijskih odluka, osoba koja priznaje svoje ograničeno znanje o investicijama vjerojatno će potražiti savjet stručnjaka ili dodatno istražiti prije nego što se upusti u značajne financijske obveze. 

S druge strane, osoba koja nije svjesna svojih ograničenja može naivno uložiti u rizične sheme bez odgovarajućeg razumijevanja ili procjene rizika, stoga je važno što prije savladati vlastite slabosti i naučiti kako biti manje naivan. 

8. Postavljanje granica

Postavljanje granica je ključni aspekt u smanjenju naivnosti. Granice služe kao zaštitna barijera između pojedinca i svijeta oko njega, omogućavajući mu da efikasno upravlja svojim međuljudskim odnosima i očuva svoje osobne i profesionalne resurse. 

Naivnost se često manifestira kroz nedostatak granica, bilo da je riječ o prekomjernom povjerenju, neadekvatnom postupanju s ličnim podacima, ili dopuštanju drugima da prekorače osobne granice bez posljedica. Jednako kao što postoje toksične veze, postoje i toksična prijateljstva.

Jedan od prvih koraka u postavljanju efikasnih granica je razumijevanje vlastitih vrijednosti i prioriteta. To znači biti svjestan onoga što vam je važno, vaših uvjerenja, i što ste spremni tolerirati u međuljudskim odnosima. Jasno definirane granice pomažu u očuvanju osobnog integriteta i sprječavaju druge da iskoriste vašu dobrotu ili naivnost.

U praktičnom smislu, postavljanje granica može se očitovati u različitim oblicima. To može uključivati odbijanje neprikladnih zahtjeva, postavljanje jasnih pravila u profesionalnim odnosima, ili čak prekid kontakta s osobama koje konstantno krše vaše granice. 

Na primjer, u poslovnom kontekstu, odbijanje da preuzmete dodatne obaveze koje prelaze vaš opseg rada može spriječiti iscrpljenost i zloupotrebu vašeg vremena i energije. 

U osobnim odnosima, odbijanje zahtjeva za novcem ili uslugama koji se čine sumnjivima ili prekomjernima je također primjer postavljanja zdravih granica.

Postavljanje granica nije znak neprijateljstva ili egoizma; naprotiv, to je znak samopoštovanja i samosvijesti. Osoba koja efikasno postavlja granice pokazuje da cijeni sebe i svoje potrebe, i ne dopušta drugima da manipuliraju ili iskoriste njenu naivnost. 

Stoga nemojte biti u strahu i misliti da ovime pokazujete nepoštovanje: vi ste samo na vrijeme shvatili kako ne biti naivan.

9. Budite skeptični

Ako želite znati kako biti manje naivan pokušajte biti malo sumnjičaviji. Biti skeptičan znači postavljati pitanja, tražiti dokaze i ne prihvaćati informacije ili tvrdnje bez kritičke analize. Dakle, biti skeptičan znači biti manje naivan. 

Naivnost često proizlazi iz lakog prihvaćanja onoga što nam se kaže bez razmišljanja ili provjere. Kroz praksu skeptičnosti, pojedinci mogu razviti dublje razumijevanje i bolju sposobnost razlučivanja istine od laži.

Skeptičnost se ne odnosi na neprijateljsko ili negativno gledanje na svijet, već na zdravu dozu sumnje i kritičkog razmišljanja. 

Tražite konkretne dokaze koji potvrđuju tvrdnje. Odbijajte prihvatiti tvrdnje koje se temelje isključivo na verbalnim izjavama bez podrške.

Razmislite o motivacijama osobe koja iznosi tvrdnju. Postavite pitanje hoće li netko imati koristi od vašeg prihvaćanja te tvrdnje.

Razmislite o mogućim alternativama i objašnjenjima za isti fenomen. Otvorenost za različite perspektive pomaže razviti dublje razumijevanje.

Provjerite pouzdanost izvora informacija. Neke informacije mogu biti nepouzdane ili čak dezinformacije.

Ovih par savjeta kako prestati biti naivan može učiniti veliku razliku u vašem životu stoga ih pokušajte implementirati što prije.

10. Neprestano učenje i razvoj

Neprestano učenje i osobni razvoj igraju ključnu ulogu u smanjenju naivnosti. Naivnost često proizlazi iz statičkog i nepromišljenog svjetonazora, gdje pojedinac ostaje pri svojim uvjerenjima i znanju bez otvorenosti prema novim informacijama ili perspektivama..

Jedan od važnijih aspekata neprestanog učenja je želja za istraživanjem i stjecanjem novih znanja. To podrazumijeva čitanje, istraživanje, sudjelovanje u edukaciji ili radu na osobnim projektima. Otvaranje novim područjima i temama omogućava pojedincima da prošire svoje horizonte i bolje razumiju kompleksnost svijeta.

Pored toga, osobni razvoj uključuje i rad na razvoju vlastitih vještina, kako osobnih tako i profesionalnih. Kontinuirano usavršavanje vještina, poput komunikacije, rješavanja problema i emocionalne inteligencije, pomaže pojedincima da bolje razumiju sebe i druge te efikasnije upravljaju međuljudskim odnosima.

Primjena neprestanog učenja i razvoja može se manifestirati u različitim aspektima života. Na primjer, u profesionalnom kontekstu, osoba koja se neprestano educira i razvija svoje vještine ima veće šanse za napredovanje i uspjeh u karijeri. 

U osobnim odnosima, otvorenost za učenje i razvoj pomaže u boljem razumijevanju partnera, prijatelja i obitelji te u izgradnji dubljih i kvalitetnijih veza.

11. Razumijevanje emocionalne manipulacije

Još jedan dobar način kako prestati biti naivan dolazi od razumijevanja manipuliranja osjećajima koje je često u slučajevima prevare. Emocionalna manipulacija je suptilan oblik kontroliranja i utjecaja koji se često provodi kroz emocionalne igre, obmane i izazivanje osjećaja krivnje ili nemoći. 

Naivnost se manifestira kada pojedinac ne prepoznaje ili ne razumije ove manipulativne tehnike, što može dovesti do donošenja odluka na temelju lažnih emocija ili informacija.

Prvi korak u razumijevanju emocionalne manipulacije je prepoznavanje njenih oblika i taktika. Emocionalni manipulatori često koriste sredstva kao što su krivnja, prijetnje, ucjene, širenje dezinformacija i izazivanje emocionalnih reakcija kako bi postigli svoje ciljeve. Osoba koja razumije ove obrasce ponašanja lakše će prepoznati manipulaciju kada se dogodi i shvatit će kako biti manje naivan.

Dalje, važno je razumjeti kako emocionalna manipulacija može utjecati na naše odluke. Manipulatori često koriste emocionalne trikove kako bi nas naveli da donesemo odluke koje odgovaraju njihovim interesima, a ne našima. Na primjer, osoba koja pokušava uvjeriti drugu osobu da investira u sumnjivu shemu može koristiti emocionalnu ucjenu, poput izazivanja osjećaja straha od propuštanja prilike.

Nakon prepoznavanja emocionalne manipulacije, ključno je razviti emocionalnu inteligenciju i samosvijest kako biste se zaštitili. To uključuje sposobnost prepoznavanja vlastitih emocionalnih reakcija i reakcija drugih te analizu situacije s objektivnijeg stajališta. Osoba koja je svjesna emocionalne manipulacije može donositi odluke temeljene na razumu i logici umjesto da reagira impulzivno na manipulativne emocije.

Na primjer, ako osjetite da vas netko pokušava manipulirati emocionalnim ucjenama kako biste mu posudili novac, svijest o manipulaciji omogućava vam da se postavite s granicama i donesete odluku koja je u skladu s vašim financijskim interesima, a ne potrebama manipulatora. To znači da ste naučili kako ne biti naivan. 

12. Jačanje samopouzdanja

Jačanje samopouzdanja igra ključnu ulogu u smanjenju naivnosti. Naivnost često proizlazi iz nedostatka vjere u vlastite sposobnosti i nedovoljnog samopouzdanja koje dovodi do lakoće povjerenja drugima ili prihvaćanja neadekvatnih uvjeta. Kroz razvoj samopouzdanja, pojedinci postaju manje skloni manipulaciji i bolje sposobni za donošenje informiranih odluka.

Prvo, jačanje samopouzdanja zahtijeva samosvijest i prihvaćanje sebe. Osoba koja se osjeća sigurno u vlastitoj koži manje je sklonija traženju potvrde ili prihvaćanju uvjeta koji ne odgovaraju njenim potrebama. To znači razumijevanje vlastitih vrijednosti, snaga i slabosti.

Drugi važan aspekt jačanja samopouzdanja je postavljanje realnih ciljeva i rad na njihovom ostvarivanju. Postizanje ciljeva povećava osjećaj vlastite vrijednosti i kompetencije. Na primjer, osoba koja postavlja ciljeve u svojoj karijeri i radi na njihovom ostvarivanju osjećat će se samopouzdanije u svojim profesionalnim odlukama.

Također je važno razviti pozitivan unutarnji dijalog. Osoba koja se neprestano kritizira ili sumnja u sebe bit će podložnija manipulaciji jer će tražiti potvrdu izvana. 

Jačanje samopouzdanja također uključuje postavljanje i održavanje zdravih granica. Osoba koja se osjeća sigurno u sebe bolje će se nositi s pritiscima i manipulacijom drugih jer će znati gdje treba povući crtu i zaštiti svoje interese.

Na primjer, osoba s jakim samopouzdanjem neće se lako uvući u financijske prevare jer će imati vjere u svoje sposobnosti za procjenu rizika i donošenje informiranih financijskih odluka.

13. Budite svjesni trenutnih trendova i shema

Svjesnost o trenutnim trendovima i shemama igra ključnu ulogu u smanjenju naivnosti. Naivnost često proizlazi iz nedostatka informiranosti o aktualnim događajima, trendovima i prevarantskim shemama koje kruže u društvu. 

Kroz aktivno praćenje i razumijevanje trenutnih trendova i shema, pojedinci mogu bolje prepoznati potencijalne prijetnje i izbjeći padanje u zamke manipulacije.

Svjesnost o trenutnim trendovima također uključuje razumijevanje kako se te promjene odražavaju na društvo i pojedince. Na primjer, tijekom ekonomske krize, prevaranti često iskorištavaju strah i neizvjesnost kako bi ponudili lažna rješenja ili investicijske sheme. Osoba koja je svjesna takvih ekonomskih trendova bit će manje sklonija prihvaćanju sumnjivih ponuda.

Druga ključna komponenta svjesnosti je prepoznavanje prevarantskih shema. Prevaranti često koriste slične obrasce i taktike u svojim manipulacijama. Poznavanje tih obrazaca pomaže pojedincima da prepoznaju upozoravajuće znakove prevarantskih aktivnosti.

Na primjer, mnoge prevare putem e-pošte ili telefonskih poziva često uključuju hitnu potrebu za novcem ili osobnim informacijama. Osoba koja je svjesna ovih uobičajenih prevarantskih taktika bit će opreznija i manje skloni padati u zamke.

14. Praksa odgovornosti

Praksa odgovornosti igra važnu ulogu u smanjenju naivnosti. Naivnost često proizlazi iz nedostatka kritičkog razmišljanja i preuzimanja odgovornosti za vlastite odluke. Kroz aktivno prakticiranje odgovornosti, pojedinci postaju svjesniji posljedica svojih postupaka i manje skloni manipulaciji ili nepromišljenim odlukama.

Prvo, praksa odgovornosti uključuje preuzimanje vlastite odgovornosti za donošenje odluka. Osoba koja se aktivno trudi donositi informirane odluke prepoznaje da je odgovorna za svoje postupke i nema tendenciju prebacivati krivicu na druge ili vanjske okolnosti.

Odgovornost također uključuje priznavanje pogrešaka i učenje iz njih. Naivnost se često manifestira kroz odbijanje priznanja vlastitih grešaka ili inzistiranje na neispravnim odlukama. Osoba koja prakticira odgovornost sposobna je prepoznati kada je napravila grešku i spremna je napraviti korake kako bi je ispravila.

Također je bitno postavljanje realnih očekivanja prema drugima i prema sebi. Naivnost može proizaći iz prevelikih očekivanja ili nerealnih uvjerenja o tome kako svijet treba funkcionirati. Osoba koja prakticira odgovornost prepoznaje granice vlastitih mogućnosti i razumije da nije savršena.

Na primjer, osoba koja očekuje da će drugi uvijek donositi ispravne odluke i brinuti se o njenim interesima može biti sklonija manipulaciji. S druge strane, osoba koja prakticira odgovornost prepoznaje da je krajnje odgovorna za svoje odluke i postupke te ne prepušta svoju sudbinu drugima i pita se kako prestati biti naivan mamac za druge.

15. Razvoj emocionalne inteligencije

Naivnost često proizlazi iz nedostatka razumijevanja vlastitih emocija, kao i nedostatka sposobnosti prepoznavanja emocija drugih. Kroz razvoj emocionalne inteligencije, pojedinci postaju svjesniji svojih emocija i bolje opremljeni za donošenje informiranih odluka temeljenih na emocionalnom razumijevanju.

Osoba koja je svjesna svojih emocija može prepoznati kako te emocije utječu na njezine odluke i ponašanje. Na primjer, ako osoba osjeća strah ili tjeskobu zbog određene situacije, razumijevanje tih emocija pomaže joj da prepozna da se radi o emocionalnom odgovoru te da donese odluku temeljenu na razumu, a ne na impulsima.

Ovdje je važna i empatija prema tuđim osjećajima. Razumijevanje kako se drugi osjećaju omogućava bolje razumijevanje njihovih namjera i motivacija. Osoba koja razvija emocionalnu inteligenciju lakše prepoznaje emocionalnu manipulaciju jer može vidjeti disonancu između riječi i emocija druge osobe.

Osim toga, razvoj emocionalne inteligencije uključuje i upravljanje emocijama. Osoba koja može kontrolirati svoje emocije manje je sklona impulzivnom ponašanju ili donošenju odluka pod utjecajem jakih emocija. To ju čini manje ranjivom na manipulaciju koja se temelji na izazivanju emocionalnih reakcija.

Na primjer, osoba koja razvija emocionalnu inteligenciju može prepoznati kada je netko pokušava emocionalno manipulirati kako bi je uvjerio u nešto što nije u njenom interesu. Umjesto da reagira impulzivno na emocionalni pritisak, ona može donijeti odluku temeljenu na svojim stvarnim potrebama.