Krokodil je gmaz koji može doživjeti i više od 100 godina te je jedna od najkarizmatičnijih životinja. Oni su gmazovi, grabežljivci mesožderi i nisu izbirljivi – pojest će sve što im je dostupno u staništu. To je jedan od razloga zašto se nisu morali mnogo prilagođavati i mijenjati tijekom posljednjih 50 milijuna godina.
Koja je razlika između krokodila, aligatora i gavijala?
Iako dijele dosta sličnosti u svom izgledu (morfologiji), krokodili, aligatori i garijali pripadaju različitim obiteljima. Kajmani pripadaju istoj obitelji kao i aligatori. Ovo su razlike:
- Gavijali imaju vrlo usku njušku.
- Aligatori imaju njušku u obliku slova U i izražen pregriz.
- Krokodili imaju njušku u obliku slova V i dužu glavu. Nemaju pregriz, ali imaju veliki četvrti zub koji se vidi i kad su im usta zatvorena. Ovo je doista pouzdana karakteristika za identifikaciju.
Svi ovi poluvodeni gmazovi pripadaju velikom redu zvanom Crocodilia. Krokodili su se odvojili od ostalih primjeraka ove vrste prije otprilike 55 milijuna godina, tijekom eocena.
Što je red?
Život su znanstvenici organizirali u kategorije kako bi utvrdili u kakvom su odnosu živi organizmi. Ovaj sustav ili organizacija naziva se taksonomija. To je poput obiteljskog stabla. Od najveće skupine do pojedinačne životinje, ove kategorije su: domena, carstvo, koljeno, razred, red, porodica, rod, vrsta. Crorodilia je jedan primjer reda (primati su još jedan primjer).
Mala digresija… Jeste li znali da su najbliži živući rođaci ovih životinja – ptice?! Zanimljivo, ptice i krokodili evoluirali su od članova skupine zvane archosaurs, odnosno, dinosaura.
Ključne fizičke karakteristike
Krokodili su grabežljivi gmazovi koji su se prilagodili poluvodenom načinu života. Oni su gmazovi, što znači da polažu jaja. Ove životinje plivaju kroz vodu. Jasno su vidljive osteoderme.
- Mogu ugurati stopala u bočne strane svojih aerodinamičnih tijela dok plivaju kako bi smanjili otpor vode i povećali brzinu. Kreću se kroz vodu brzinom do 45 km/h! To im pomaže da brzo uhvate plijen.
- Mrežasta stopala pomažu im da se brzo okreću dok plivaju ili tapkaju po dnu plićaka.
- Imaju nepčani režanj – čvrsto tkivo na stražnjoj strani usta. To im sprječava ulazak vode u grlo. Nosnice im se zatvaraju pod vodom.
- Imaju glatku kožu na bokovima i trbuhu (za pomoć pri plivanju), dok su im vrh tijela i repovi prekriveni osteodermima. Osteoderme su čvrste ljuske, bogate kalcijem. Kod njih su vrlo robusni i djeluju kao oklop. Ovaj oklop je višenamjenski – na primjer, osteoderme su vrlo osjetljive na pokrete u vodi.
- Sadrži čak 80 zuba. Zubi su jako važni za preživljavanje, budući da ispadanje zuba predstavlja katastrofu za njih. Zbog toga mogu promijeniti svoje zube i do 50 puta tijekom života. To je više od 4.000 zuba u životu.
- Manji primjerci ovih životinja imaju životni vijek od oko 35 godina, dok veći, poput slanovodnoga krokodila, mogu doživjeti i više od 70 godina. U zatočeništvu, mužjak slanovodnoga primjerka u australskom zoološkom vrtu, o kojem se brinuo Steve Irwin, jednom je doživio između 120 – 140 godina!
- Imaju nevjerojatna osjetila. Dobro čuju te su noćni lovci s nevjerojatnim noćnim vidom. Imaju vrlo dobro razvijen njuh kako bi lakše lovili na kopnu i mogu osjetiti pokrete oko sebe kroz ljuske po cijelom tijelu.
Jesu li gmazovi?
Ukratko, da. Klasificiraju se kao poluvodeni gmazovi, što znači da žive u vodi i izvan nje. Mogu se naći u tropima u Africi, Aziji, Americi i Australiji. Ustvari, gmazovi se mogu naći na svim kontinentima u svijetu osim na Antarktiku.
Gmazovi su hladnokrvni kralježnjaci koji su blisko povezani s vodozemcima. Gmazovi su zapravo evoluirali od predaka vodozemaca prije otprilike 340 milijuna godina. Kada čujemo riječ “hladnokrvno”, često pomislimo da su životinje ledeno hladne, međutim, to zapravo nije tako. Ako je životinja hladnokrvna, ne može održavati konstantnu tjelesnu temperaturu. Stoga moraju tražiti sunčevu svjetlost kako bi zadržali toplinu tijela. Zbog toga ćete ih često vidjeti kako leže na suncu dulje vrijeme.
To što su hladnokrvni također znači da gmazovi, poput krokodila, ne mogu sagorjeti mnogo energije da bi se ugrijali. To znači da na kraju pojedu mnogo manje hrane nego sisavac njihove veličine ili toplokrvna životinja slične veličine.
Dakle, ove životinje su gmazovi, ali oni nisu jedini u ovoj skupini. Postoji mnoštvo različitih vrsta gmazova koji se općenito uklapaju u ove glavne kategorije: zmije, krokodili i aligatori, kornjače i gušteri.
Kako se ponašaju krokodili?
Kada pomislimo na njih, skloni smo zamisliti veliko, agresivno stvorenje poput dinosaura, a to nije daleko od istine. Sam njihov dizajn znači da su stvoreni za lov i preživljavanje. Zbog toga mogu doživjeti i više od 100 godina! Jedna od ključnih značajki njihovog ponašanja je to što su uglavnom noćne životinje. Grabežljivci su, pa većinu vremena provode u vodi, tražeći plijen. Također mogu prijeći udaljenosti od nekoliko kilometara preko kopna jer su samo poluvodeni.
Dakle, znamo da krokodili vole lov, ali što jedu? Tijekom početnih faza svog života, on jede kukce, rakove, puževe, male ribe, žabe i punoglavce. Kad ostare, počinju jesti prvenstveno ribu. Kako stare, oni također razvijaju bolju sposobnost lova i tako mogu loviti vodene ptice i sisavce. S vremena na vrijeme neka od većih vrsta zaista pojede čovjeka, no to nije česta pojava…
Lov je, kao što smo spomenuli, veliki dio života krokodila i oni su u tome iznimno dobri. Imaju ogromne čeljusti kojima hvataju svoj plijen glatkim bočnim pokretom usta. Ta stvorenja također imaju vrlo osjetljive receptore za pritisak smještene u jamama u ljuskama oko njihovih usta koje koriste za otkrivanje kretanja. Ti su receptori ključni za pomoć da uhvate plijen u tamnim, mutnim vodama u kojima obično love.
Dakle, tako krokodili love u vodi, ali kako love na kopnu? Kako bi učinkovito lovili na kopnu, koriste element iznenađenja. Čekaju svoj plijen, obično lebdeći ili nepomično ležeći u plitkim vodama gdje njihov plijen obično pije. Zatim će navaliti na njih, svom snagom, uhvatiti plijen i utopiti ga u vodi. Možda ste također vidjeli videozapise ovih životinja kako vrte svoj plijen u vodi. Ovo je tehnika koju koriste kada imaju posla s većim plijenom. U tom slučaju hvata plijen u čeljusti i zatim ga brzo okreće u vodi kako bi ga lakše pojeo.
Još jedna značajka ponašanja krokodila je njihova termoregulacija. Oni termoreguliraju, što znači da obavljaju određene aktivnosti kako bi održali i kontrolirali svoju tjelesnu temperaturu. To čine naizmjeničnim izležavanjem na suncu i hlađenjem u zasjenjenim područjima ili hladnijoj vodi. Preferirani raspon tjelesne temperature je 30-32 stupnja Celzijusa. Ostanak unutar ovog raspona dulje vrijeme omogućuje im učinkovitiji metabolizam.
Sposobnost termoregulacije izuzetno je važna za krokodile, pa će se teško boriti da imaju pristup i sunčanim i hladnim područjima. Uočeno je da različite hijerarhije unutar populacije ovih divljih životinja znače da dominantnije životinje imaju pristup najboljim mjestima za sunčanje. Ovi dominantni krokodili također obično imaju pristup najboljim mjestima za gniježđenje, gdje mogu sigurno i pouzdano položiti svoja jaja.
Koliko vrsta krokodila postoji?
Danas postoji 16 različitih vrsta krokodila. Svi oni imaju jedinstvene razlike. Na primjer, patuljasti krokodili mogu narasti samo između jednog i pol do dva metra duljine. U međuvremenu, slanovodni krokodil naraste do ogromnih sedam metara i može težiti 1.000 kg.
5 činjenica o najvećem gmazu na svijetu – slanovodnom krokodilu
- Slanovodni krokodil je najveći živući gmaz. Mužjaci mogu narasti do šest metara, dok su ženke upola manje.
- Imaju vrlo široke, duge njuške i usta ispunjena (u prosjeku) sa 66 zuba dugih do 13 cm.
- Njihove snažne čeljusti čine najjaču snagu ugriza na svijetu.
- Kao i kod svih krokodila, svi morski krokodili polažu jaja. Topla gnijezda dat će leglo uglavnom muških slanovodnih krokodila, dok će hladnije gnijezdo proizvesti uglavnom žensko potomstvo. Ženke će se brinuti za svoje mlade mnogo mjeseci, štiteći ih od ozljeda dok su mali i ranjiviji.
- Slanovodni krokodili mogu ostati potopljeni više od sat vremena plivajući brzinom do 24 km/h, osiguravajući im ostvarenje cilja ako vrebaju plijen.
Slanovodni krokodili uhvatit će se u koštac s bilo kojom životinjom na svom teritoriju – pticama, sisavcima, pa čak i morskim psima. Za razliku od drugih vrsta, koji radije izbjegavaju sukobe s ljudima, slanovodni krokodili štite svoj prostor i gnijezdilište od bilo koje vrste uljeza, uključujući i ljude.
Populacije slanovodnih krokodila nisu zabilježene od sredine 1990-ih. U prošlosti su ih lovili zbog njihove kože, a prijeti im gubitak staništa i ilegalni lov.
Stanište morskih krokodila
Ova vrsta krokodila preferira unutarnja jezera, močvare mangrova i močvare u zemljama između Indijskog oceana, Tihog oceana i Koraljnog mora. Zahvaljujući posebnoj žlijezdi ispod jezika, mogu preživjeti u jako slanoj vodi (sposobnost po kojoj su i dobili ime), ali uspijevaju preživjeti i u mutnim, manje slanim vodama blizu obale. To znači da morske krokodile možete pronaći na mjestima kao što su Indija, Mijanma, otocima Indonezije i sjevernoj obali Australije.
Njihov broj povećao se za stotine tisuća od 1970-ih, kada su se suočili s izumiranjem u Australiji zbog trgovine krokodilske kožom. I slanovodni i slatkovodni primjerci ove vrste danas žive u sjevernoj Australiji. Slanovodni krokodili sunčaju se i gnijezde u kopnenim zonama oko slatkovodnih i morskih voda.
Ako dođete u kontakt s njima, budite oprezni! Morski krokodili vrlo su zaštitnički nastrojeni prema muljevitim gnijezdima u vegetaciji na obali. Oni grade ta gnijezda kako bi u njima sakrili svoja jaja – mogu položiti do 90 jaja odjednom! Kada majka čuje cvrkut iz svojih jaja, ona će ih iskopati iz gnijezda gdje će se izleći. Zatim će ih nježno odvesti do ruba vode gdje će prvi put proplivati.
Orinoški krokodil
Ovi krokodili imaju vrlo dugu njušku, usku gotovo kao gavijali, i blijedu kožu koja s vremenom čak može promijeniti boju. Kritično su ugroženi od izumiranja. Love ih zbog kože i prijeti im gubitak staništa.
U slatkim vodama Venezuele i Kolumbije žive male populacije orinoškoga krokodila. Kao što im ime kaže, žive uglavnom uz rijeku Orinoco. Ugrožen je i uzgojem jaja u zatočeništvu, pojedine osobe se nadaju povećati njihovu populaciju. Većinu vremena provode štiteći svoje gnijezdo.
Močvarni krokodil
Ova vrsta krokodila kopa jazbine i rupe u koje polaže gnijezdo od do 30 jaja. Najpoznatiji su po kopanju jazbina kako bi se zaštitili od ekstremno sušnih uvjeta i vrućine. Žive oko slatkovodnih močvara u azijskim zemljama poput Indije, Nepala, Pakistana i Šri Lanke. Pronađeni su duž brojnih rijeka na tom području. Njihova su staništa stvarno fragmentirana, što znači da se populacije jako teško miješaju.