Rajna, rijeka koja napaja srce Europe

Protječući kroz šest zemalja, rijeka Rajna služila je kao veza između južne i sjeverne Europe još od rimskog doba. Izvirući iz planinskih potoka u švicarskim Alpama, Rajna putuje prema sjeveru u švicarsko Bodensko jezero (treće najveće u Europi), preko nabujalih slapova Rajne (među najvećima na europskom kontinentu) i dalje do Basela, gdje postaje glavni vodeni put koji se koristi za prijevoz robe i sirovine. Rajna zato služi kao granica između Njemačke i Francuske, sužava se kroz duboke klance i vijuga kroz strme doline poznate po vinogradima i dvorcima. Na granici s Nizozemskom, Rajna se razdvaja na pritoke koje prelaze veliku deltu i ulijevaju se u Sjeverno more.

Rajna – činjenice

• Dužina: Približno 1.230 kilometara
• Izvor: Planinski potoci u švicarskim Alpama
• Ušće: Sjeverno more

Glavne pritoke:

• Moselle: Putuje jugozapadno od Koblenza do Francuske
• Neckar: Putuje jugoistočno od Mannheima do Heidelberga
• Majna: Putuje jugoistočno od Mainza do Frankfurta

Zemlje:
Rajna teče kroz zemlje Švicarske, Kneževine Lihtenštajn, Austrije, Njemačke, Francuske i Nizozemske

Mjesta svjetske baštine UNESCO-a u regiji rijeke Rajne:

• Nizozemska: obrambena linija (za kontrolu voda) i Amsterdamski kanali iz 17. stoljeća
• Belgija: La Grande-Place & Major Town Houses of Victor Horta, Bruxelles; Muzej Plantin-Moretus, Antwerpen
• Francuska: Grande ile, Strasbourg
• Njemačka: Katedrala u Speyeru; Rezidencija Wurzburg; Rimski spomenici, Trier; Grad Bamberg; Kelnska katedrala; Gornja srednja dolina Rajne
• Luksemburg: stare četvrti i utvrde grada Luksemburga

Ključni gradovi uz ili u blizini rijeke Rajne:

• Amsterdam, Nizozemska
• Maastricht, Nizozemska
• Antwerpen, Belgija
• Brisel, Belgija
• Koeln, Njemačka
• Luksemburg, Vojvodstvo Luksemburg
• Strasbourg, Francuska
• Luzern, Švicarska
• Basel, Švicarska

Rajna – povijest

Rana ljudska naselja / Rimsko Carstvo:
Pisana ljudska povijest duž Rajne počinje s ranim Rimskim Carstvom, kada se rijeka smatrala krajnjom granicom civilizacije. One koji su živjeli s onu stranu Rajne (Kelte duž gornjeg dijela i germanska plemena duž donjeg) Rimljani su smatrali “divljima”. S vremenom je Rajna postala glavna pomorska ruta i središnja osovina Svetog Rimskog Carstva. Prvo gradsko naselje Rimljana, poznato oko 50. godine poslije Krista, nalazilo se na današnjemu mjestu Koelna u Njemačkoj.

Srednjovjekovno razdoblje do Prvog svjetskog rata:
Rajna se od rimskog doba koristila za prijevoz trgovine i robe duboko u unutrašnjost Europe, a brojni dvorci i utvrde izgrađene oko Srednje Rajne potvrđuju njenu važnost. Međutim, nisu izgrađene u romantične svrhe, već radi naplate cestarine od onih koji koriste rijeku, često stvarajući značajno bogatstvo za svoje vlasnike i zajednice.

Rajna je također dugo služila kao prirodna politička granica – posebno sporna granica između Francuske i Njemačke, podložna promjenama tijekom vremena. Granice duž Rajne, kakve ih danas poznajemo, uglavnom su oblikovane između kasnih 1700-ih i ranih 1800-ih. Njemačka je 1870-ih preuzela Alsace od Francuske tijekom francusko-njemačkog rata. Alsace je nakon Prvog svjetskog rata vraćen Francuskoj.

Drugi svjetski rat do danas:
Rajna je služila kao moćna njemačka granica tijekom Drugog svjetskog rata, obrambena barijera savezničkim trupama. Borbe su dovele do masovnog uništenja mostova, vlakova i brodova duž Rajne, uključujući most kod Arnhema, ovjekovječen u filmu Nedostižni most iz 1977., i kod Nijmegena, preko pritoke Rajne. Obje su bile dio savezničke neuspjele Operacije Market Garden. U odvojenoj operaciji, Ludendorffov most u Remagenu saveznici su osvojili netaknut, što je pomoglo da se rat privede kraju. Poslijeratna regija se fokusirala na političku suradnju, gospodarski razvoj i turizam.

Rajna u europskoj kulturi

Tijekom stoljeća, civilizacije duž Rajne snažno su pridonijele nekim od najznačajnijih umjetničkih pokreta u europskoj povijesti, a sama rijeka nadahnula je širok raspon djela širom spektra:

Arhitektura
Niz ljupkih gradova, ruševina dvoraca i vinogradarskih sela uz Rajnu (između gradova Koblenz, Bingen i Ruedesheim u gornjoj srednjoj dolini Rajne) dio je UNESCO-ve svjetske baštine. Prepoznata po svojoj ljepoti, kao i po važnosti Rajne kao puta kulturne razmjene, rijeka je nadahnula mnoge pisce, slikare i glazbenike.

Književnost
Njemačka spisateljica, skladateljica, filozofkinja i opatica, Hildegard von Bingen, napisala je teološke, botaničke i medicinske tekstove, kao i liturgijske pjesme u 12. stoljeću. Usamljena duša Hildegard provela je gotovo cijeli život u dolini Rajne. Epska nordijsko-njemačka pjesma Der Nibelungenlied (Pjesma o Nibelunzima), za koju se smatra da datira iz 13. stoljeća, prati ciklus izdaje i osvete među kraljevskom obitelji Worms i potraga heroja Siegfrieda, princa s Donje Rajne, da se ujedini s Kriemhildom, burgundskom princezom. Radi se o ljubavnoj priči, prijevari, posvađanim kraljicama, ubojstvu zmajeva i zlatnom blagu.

Glazba
Oko 1850. godine, njemački skladatelj Richard Wagner započeo je rad na prvoj od tri opere, dovršenoj 1874. godine, donekle temeljenoj na Nibelunzima, pod zajedničkim nazivom Der Ring des Nibelungen (Prsten Nibelunga). Wagnerova se priča na sličan način vrti oko prstena moći i pokušaja raznih ljudi da ga steknu. Glavni protagonist nije Siegfried, već Wotan, kralj bogova, a priča govori o tome kako je tražio moć i cijeni koju je na kraju platio.

Folklor
Lorelei se odnosi i na uzdignutu liticu duž Rajne i na legendarnu sirenu, odnosno djevojku za koju se kaže da se udvara mladićima na njihovu propast. U jednoj verziji, djevojka (zaručena za viteza koji se nije vratio) ostala je zauvijek vjerna svojoj ljubavi.

Postavši žrtvom glasina koje su je prikazivale kao čarobnicu, suđeno joj je za korištenje svojih zlih moći pred nadbiskupom Koelna. Obuzeti njezinim šarmom, suci su je poslali u opatiju. Usput je prošla kraj litice da bi ju posljednji put pogledala i u blizini je ugledala svog mladog viteza. Zaprepašten, ovaj je podignuo pogled, ugledao ju na provaliji te je razbio svoj čamac i poginuo. Ona se potom bacila u smrt te zajedno leže u miru na dnu Rajne.

Vinograd, Alsace, francuska Rajnska vina
Većina njemačkih vinara svoje postojanje duguje regiji Rajne, gdje se korijeni terasastih vinograda duž obala rijeke vuku još iz doba Rimljana. Dok svaka regija proizvodi osebujne stilove, prevladavajuće grožđe je rizling. Tu su i Gewuerztraminer, lagano pjenušavi Sylvaner (u Alsaceu) i ostala vina poput Pinot Blanca i Chardonnayja.

Zanimljiva mjesta duž ili u blizini Rajne:

• Rijksmuseum (Amsterdam, Nizozemska): Nacionalni muzej Nizozemske – jedna od najvećih europskih zbirki umjetnina i povijesnih predmeta i najveća svjetska zbirka slika nizozemskih majstora.
• Muzej Boijmans van Beuningen (Rotterdam, Nizozemska): Srednjovjekovna do suvremena umjetnost s fokusom na nizozemsku umjetnost, uključujući djela Boscha, Bruegela Starijeg, Rembrandta, Magrittea, Dalija i de Kooninga.
• Muzej Kroeller-Mueller (Nacionalni park Hoge Veluwe, Nizozemska): 91 van Goghova slika, djela Picassa, Mondriana i Seurata te skulpture Rodina, Moorea i drugih, smješteni u poznatom središtu umjetnosti i prirode.
• Muzej Schlagkamp (Cochem, Njemačka): Jedna od najvećih svjetskih zbirki vinogradarskih, bačvarskih i vinarskih alata smještena u vinariji izgrađenoj 1923. godine
• Baselski muzej lijepih umjetnosti (Basel, Švicarska): Fokus na gornjorajnskim i flamanskim slikama, crtežima od 1400. do 1600., umjetnosti 19. i 20. stoljeća i najvećoj svjetskoj zbirci djela obitelji Holbein.
• Palais de Rohan (Strasbourg, Francuska): Raskošna francuska barokna arhitektura iz 18. stoljeća, u kojoj se nalazi muzejska zbirka likovnih umjetnosti s djelima Rubensa, Rembrandta, van Dycka, Goye, El Greca i drugih.
• Technik Museum (Speyer, Njemačka): Remek-djela tehnologije, uključujući zrakoplove, klasične automobile, lokomotive, vatrogasna vozila, podmornice i jedinstvenu zbirku automatskih glazbenih instrumenata.
• Muzej Red Star Line (Antwerpen, Belgija): Izlošci koji pričaju ljudsku priču o emigraciji, s fokusom na one koji su prekooceanskim parobrodima Red Star Line plovili u Ameriku u potrazi za boljim životom, od 1873. do 1934. godine.

Tradicionalni okusi regije Rajne

• Nizozemska: Gouda, Edam, Boerenkaas, Leidse i drugi sirevi; sirova haringa, haringa poslužena s mljevenim lukom; patat (deblje rezani krumpirići posluženi s majonezom); stampot (pire krumpir i mrkva poslužen s kobasicom); erwtensoep (gusta juha od graška poslužena s dimljenom kobasicom); i jenever, nizozemsko alkoholno piće slično ginu koje se poslužuje uz pivo ili samostalno.
• Porajnje, Njemačka: zapečeni doebbekooche (ribani krumpir s mljevenim lukom, jajima i kobasicom); sauerbraten (marinirana i pečena govedina) poslužen s okruglicama, krumpirom ili rezancima; pumpernickel kruh (karameliziran); Vestfalska šunka (dimljena na drvu smreke); i Koelsch, pivo koje se kuha samo u Koelnu i uvijek se poslužuje u čašama od 0,2 l.
• Alsace, Francuska: Kugelhopf, lagani rebrasti kolač načičkan grožđicama i bademima koji se tradicionalno poslužuje uz cafe au lait; choucroute garnie, blagi kiseli kupus preliven raznim šunkama, slaninom, kobasicama, mrkvom i krumpirom; tarte flambee, “pizza” s tankom korom prelivena creme fraicheom ili fromage blancom, lukom i dimljenom slaninom; i izvrstan kruh, kolači, pite.
• Švicarska: Tradicionalni fondue (topljeni sir poslužen s komadićima kruha za umakanje); rošti (od naribanog krumpira prženog u tavi); pastetli (gljive i meso u kremastom umaku); rippli (dimljeni lungić poslužen sa slaninom, grahom i krumpirom); i Basler leckerli (kolačići od meda i kandirane korice naranče i limuna).