Pisanje vlastitih imena, institucija, državnih praznika, gradova, ulica i pridjeva ponekad zna biti vrlo zbunjujuće u hrvatskom jeziku jer nismo sigurni trebamo li ili ne trebamo, i kada, nešto napisati velikim početnim slovom, a nešto malim početnim slovom.
U hrvatskom je jeziku vrlo jednostavno pravilo za pisanje riječi velikim početnim slovom.
Naime, velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena, prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima.
Tako možemo imati: Sveta stolica, Zadarska nadbiskupija, Gospa od Zdravlja, Mjesec, Hrvatski sabor, Međunarodni sud za ljudska prava, Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb, Goranovo proljeće, Književni petak, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Šengenski sporazum, Uredba o Carinskom zakonu, itd.
Tako se i imena vjerskih blagdana, državnih praznika i spomendana pišu velikim početnim slovom: Badnjak, Božić, Cvjetnica / Cvjetna nedjelja, Međunarodni dan pismenosti, Međunarodni dan materinskoga jezika.
Prema tome ispravno se piše Nova godina ako se misli na 1.1., a inače se piše nova godina kada se misli na čitavu godinu.
Primjer: Želim ti da u novoj godini budeš još uspješniji. Sretna ti Nova godina.