Koliko god iracionalni bili, svi mi imamo jedno ili dva praznovjerja. Bilo da se radi o naลกem sretnom paru hlaฤa ili nelagodi koju osjeฤamo prema petku 13., praznovjerja su nam vaลพna jer daju znaฤenje ฤesto sluฤajnoj prirodi sreฤe i stavljaju nas u srediลกte naลกe sudbine, a ฤesto su temelj i mnogih horor filmova. Ovdje prolazimo kroz iznenaฤujuฤu kulturnu povijest iza nekih od najฤeลกฤih svjetskih vjerovanja u ono nadnaravno, a u nastavku vam donosimo neke od najฤudnijih, ali i najzanimljivijih praznovjerja iz cijelog svijeta.
Najzanimljivija praznovjerja na svijetu
1. Kucanje o drvo
Izvor: indoeuropsko, keltsko ili moลพda britansko praznovjerje
Svaki popis praznovjerja morao bi zapoฤeti vjerojatno najpoznatijim i onim univerzalnim praznovjerjem โ a to je kucanje o drvo.
Stvarno podrijetlo, pa ฤak i znaฤenja izraza jednako su razliฤiti kao i kulture koje ga koriste, a neki upuฤuju na korijene u indoeuropskom ili keltskom vjerovanju. Naime, prema nekim vjerovanjima, u drveฤu prebivaju dobri i zli duhovi koje se moลพe ili pozvati za zaลกtitu ili otjerati kucanjem na njihov dom, a drugi (osobito krลกฤani) povezuju tu praksu s magiฤnom moฤi drvenog raspela.
No, meฤu razliฤitim teorijama, povjesniฤari su praznovjerje pripisali britanskoj djeฤjoj igri iz 19. stoljeฤa pod nazivom “Tiggy Touchwood”, ลกto je igra vrlo sliฤna โledenim babamaโ. Odrasli su preuzeli tu naviku i frazu (Britanci i danas kaลพu “touch wood”), a ostalo je povijest.
Kao i kod mnogih praznovjerja, postoje suptilne varijacije, a ponekad i ne tako suptilna razliฤita podrijetla. Talijani radije nego drvo ‘dodiruju ฤelik’, ลกto je moลพda viลกe vezano uz ลพeljezne potkove; Poljaci i Rusi dodiruju neobojeno drvo, Turci kucaju dva puta, Latinoamerikanci kucaju o drvo bez nogu (tj. stolice).
2. Bacanje soli preko ramena
Izvor: europsko/krลกฤansko, starorimsko
Moลพda sljedeฤe najฤeลกฤe praznovjerje, barem na Zapadu, ukljuฤuje bacanje soli preko ramena. Poput ‘kucanja u drvo’, ovo praznovjerje takoฤer ukljuฤuje ideju ‘obrane zla’ – u ovom sluฤaju, obrane od samog ฤavla. U Posljednjoj veฤeri Leonarda da Vincija, Isusov izdajica, Juda Iskariotski, prikazan je kako je sluฤajno prosuo sol. Buduฤi da se Juda povezivao s ฤinjenjem neฤeg loลกeg, argument ide da se s time povezuje i sol, a bacanje soli preko ramena oslijepilo bi vraga koji tamo ฤeka.
Buduฤi da se u drugim verzijama praznovjerja smatralo da se vrag nalazi toฤno preko vaลกeg lijevog ramena, spreman da vas iskuลกa, sol je baฤena upravo na tu stranu.
Ipak, drugi kaลพu da je sama vrijednost soli u drevnim vremenima dovela do vjerovanja da njezino prosipanje znaฤi izazvati loลกu sudbinu (npr., kao kod Rimljana), zahtijevajuฤi odgovarajuฤi ritual ili ฤin pokore kako bi se sprijeฤio veฤi gubitak.
3. Hodanje ispod ljestava
Izvor: europsko/krลกฤansko, moguฤe i egipatsko
Praznovjerje da se ne smije hodati ispod ljestava takoฤer ima korijene u krลกฤanskoj simbolici: “Sveto Trojstvo” Oca, Sina i Duha Svetoga dovelo je do povezivanja broja tri s neฤim svetim. Trokut, sa svoje tri strane, takoฤer se poฤeo smatrati svetim, a ljestve naravno tvore trokut, pa bi, prirodno, hodati ispod tih ljestava znaฤilo uniลกtiti svetost Trojstva i time navuฤi kaznu.
Sliฤnost ljestava s vjeลกalima takoฤer nije pomogla stvari, kao ni ฤinjenica oฤite opasnosti da neลกto s njih padne.
Konaฤno, Egipฤani su mislili kako je moguฤe sluฤajno uoฤiti boga kako se penje ili spuลกta na ljestvama pa su to takoฤer izbjegavali.
4. Razbijeno ogledalo nosi sedam godina nesreฤe
Izvor: starogrฤko/rimsko, europsko
Vjerovanje da razbijeno ogledalo donosi nesreฤu najvjerojatnije potjeฤe iz jednostavne ฤinjenice da su naลกi odrazi neobiฤni i ฤesto uznemirujuฤi, pa su ljudi s njima dugo imali loลกe veze. Uzmimo, na primjer, grฤki mit o Narcisu ili ideju da bi pukotina u zrcalu na neki naฤin uniลกtila njegov ลกarm ili zarobila neฤiju duลกu.
Meฤutim, stari Rimljani su doprinijeli ideji da razbijeno ogledalo donosi sedam godina loลกe sreฤe, jer se vjerovalo da samo loลกe zdravlje moลพe uzrokovati pucanje ogledala, a broj sedam su Rimljani vidjeli kao broj godina potrebnih za zavrลกetak punog ลพivotnog ciklusa bolesti i obnove. Kao rezultat toga, razbijeno zrcalo znaฤilo je da idete prema spirali smrti iz koje bi vam moglo trebati sedam godina da se izvuฤete.
5. Stajanje na pukotinu nosi loลกu sreฤu obitelji
Izvor: Afriฤki i europski folklor
Joลก jedno praznovjerje koje ukljuฤuje neลกto ลกto je napuknuto ili slomljeno povezano s loลกom sreฤom upravo je praznovjerje o tome da ako stanemo na pukotinu, svojoj obitelji nanosimo ลกtetu.
Kao i kod ogledala, pukotine – u zemlji, na ploฤniku ili gotovo bilo gdje – dugo su se smatrale portalima u carstvo nadnaravnog, i za dobro i za zlo. Stupiti na te pukotine moglo bi pozvati ili pustiti nepoลพeljne duhove u svijet.
6. Pronalazak novฤiฤa znaฤi sreฤu
Izvor: starorimsko, englesko, ameriฤko
Ideja da bi pronalazak novฤiฤa donijelo sreฤu takoฤer potjeฤe iz narodnih vjerovanja – u ovom sluฤaju na temelju ideje da je metal, koji su mnoge drevne kulture smatrale vrlo vrijednim, poslali bogovi da zaลกtite one kojima su naklonjeni. Novฤiฤi su napravljeni od metala, a ako ih pronaฤete, imat ฤete sreฤu. Ali, budite oprezni: neki kaลพu da se sreฤa i tu moลพe pokvariti i da ako naฤete na novฤiฤ s pismom prema gore, trebate ga okrenuti i ostaviti za sljedeฤu osobu ili ฤete zapravo imati loลกu sreฤu.
7. Sretna potkova
Izvor: Stari Rim, Keltski/Britanski otoci, Europa
Joลก jedan predmet koji se obiฤno smatra sretnim upravo je potkova. Najraniji izvori funkcije potkove kao amajlije za sreฤu nalaze se u njenom ‘vulvalnom’ obliku (viฤeno naopako) i zazivanju poganske boลพice mjeseca Diane i njezine ‘svete vulve’.
Kao i kod novฤiฤa, metal se smatra i vrijednim i magiฤnim, rani Europljani ลพeljezo su posebno smatrali neฤim ลกto moลพe otjerati zle duhove. I, kao kod Rimljana i sretnog broja sedam, potkove su ฤesto imale sedam rupa za ฤavle.
Meฤutim, najpoznatija priฤa o potkovi koja donosi sreฤu odnosi se na priฤu o svetom Dunstanu, koji je, prije nego ลกto je postao svetac, navodno radio kao kovaฤ. Priฤa kaลพe da je jednog dana vrag ujahao u Dunstanov duฤan traลพeฤi nove cipele za svog konja. Dunstan je, prepoznavลกi vraga, bezbriลพno ga izigrao i, umjesto da konju pribije cipele, prikovao je jednu za vragovo stopalo. U svojoj agoniji, vrag se sloลพio s tim da, ako Dunstan jednostavno pristane skinuti potkovu, vrag nikada neฤe uฤi u kuฤu s potkovom zabijenom iznad vrata.
8. Petak 13.
Izvor: europsko/krลกฤansko
Poput broja 7 kod Rimljana, broju 13 takoฤer se pridavalo magiฤno znaฤenje – ali ovaj put viลกe u smislu nesreฤe. Broj 12 ฤesto se smatrao pozitivnim (12 mjeseci u godini i 12 znakova zodijaka, ili 12 dana Boลพiฤa i 12 izraelskih plemena), prirodno ฤineฤi svoj najbliลพi susjedni sjeverni broj negativnim.
Kao i druga praznovjerja koja okruลพuju Posljednju veฤeru, 13. se takoฤer smatra nesretnim jer je, joลก jednom, Veliki izdajica, Juda Iลกkariotski, bio 13. ฤlan veฤere koja je dovela do Kristova raspeฤa. Osim toga, u petak 13. listopada 1307. francuski kralj Filip IV. uhitio je i pogubio stotine vitezova templara.
9. Crne maฤke
Izvor: europsko
Iako su se maฤke ฤesto povezivale s dobrom sreฤom, a ne s njezinom suprotnoลกฤu, pa su se i u starom Egiptu ฤak oboลพavale kao bogovi, stvari su za crne maฤke krenule na gore negdje oko mraฤnog srednjeg vijeka kada ih je 1232. godine papin bulom pape Grgura IX. Proglasio โinkarnacijom Sotoneโ.
Odatle su stvari za crne maฤke krenule samo nizbrdo, jer su ih na svete dane ljudi srednjeg vijeka spaljivali na lomaฤama, a puritanci u Americi povezivali su ih s praksom ฤarobnjaลกtva.
10. Kriลพanje prstiju
Izvor: Zapadna Europa, pogansko i krลกฤansko
Praznovjerje o kriลพanju prstiju koje donosi sreฤu potjeฤe iz pretkrลกฤanskih, poganskih vremena u zapadnoj Europi, kada se smatralo da praksa pravljenja kriลพa svojim i kaลพiprstom druge osobe koncentrira snage dobrog duha.
S vremenom su ljudi shvatili da vlastite ลพelje mogu jednostavno blagosloviti prekriลพivลกi prvo svoja dva kaลพiprsta, a kasnije samo kaลพiprst i srednji prst jedne ruke, ลกto radimo i danas.
Druga pripovijest tu praksu veลพe na rane krลกฤane, koji bi se potajno pozdravljali i prepoznavali jedni druge razliฤitim simbolima poput kriลพanja kaลพiprsta, dodirivanja palca itd.
11. ลฝvakati ลพvakaฤu po noฤi
Izvor: Turska
U Turskoj se vjeruje da se, ako ลพvaฤete ลพvakaฤu po noฤi, ta ลพvakaฤa magiฤno transformira u meso mrtvih, baลก poput mogwaija u filmu Gremlini koji se pretvaraju u titularna ฤudoviลกta ako jedu nakon ponoฤi.
12. Broj ฤetiri
Izvor: Kina
Kao ลกto veฤ znamo o brojevima poput trinaest i sedam, brojevima se ฤesto pridaje razliฤito magiฤno znaฤenje ili status, a sve ovisno o kulturi o kojoj je rijeฤ.
Za Kineze, broj “ฤetiri” ima vrlo loลกe znaฤenje, i to sve zbog sliฤnosti izgovoru rijeฤi ”smrt”.
13. Pisanje ljubavnih pisama Juliji Capulet
Izvor: Verona, Italija
U Shakespeareovom “Romeu i Juliji”, poznato je Romeo ฤesto dolazio do Julijinog balkona kako bi slao svoje noฤne molbe i ljubavne poruke. U ‘Casa di Giuletta’ u talijanskoj Veroni, gdje je obitelj ‘Capuleti’ navodno ลพivjela u ‘Via Capello 23’, posjetitelji mogu pisati vlastita ljubavna pisma – pa ฤak i trljati desnu dojku obliลพnjeg kipa Julije. Sve se to ฤini u nadi da ฤe zaraditi njezinu naklonost kao ลกto je to nekada davno uฤinio Romeo, ฤak i ako sam par nije bio te sreฤe.
14. Prokletstvo urokljivog oka
Izvor: Mediteran i Bliski istok
Uvrijeลพeno je vjerovanje โ koje obuhvaฤa Mediteran, Bliski istok i juลพnu Aziju โ a koje se drลพi veฤ tisuฤama godina, da bi postizanje previลกe uspjeha moglo izazvati gnjev ili potaknuti zavist bogova, koji bi zatim nesretnom pojedincu priuลกtili nesreฤu. Kao odgovor na strah od ovog prokletstva, ljudi diljem drevnog Sredozemlja poฤeli su izraฤivati โโamulete i perle s likom ‘urokljivog oka’ koje bi onda pomoglo u obrani od te uลพasne, nemile sudbine.
15. Zavlaฤenje palฤeva na groblju
Izvor: Japan
Kao ลกto strah od rijeฤi “ฤetiri” u Kini ovisi o sliฤnosti u njezinu izgovoru s kineskom rijeฤi za “smrt”, Japanci na sliฤan naฤin stiลกฤu palฤeve kada na groblju posjeฤuju grobove svojih umrlih roฤaka. Ovo dolazi od veze izmeฤu japanske rijeฤi za “palac” i njenog znaฤenja kao “matiฤnog prsta”. Zavlaฤiti palฤeve na groblju, stoga, znaฤi zaลกtititi roditelje od smrti.
16. Poklanjanje ลพutog cvijeฤa
Izvor: Rusija
Kao i brojevima, bojama se takoฤer ฤesto pridavao simboliฤki znaฤaj, kao ลกto se crna smatra bojom loลกe sreฤe, a crvena bojom strasti. U Rusiji se ลพuto cvijeฤe posebno smatra problematiฤnim jer se smatra da predstavlja nevjeru, razdvajanje ili ฤak smrt.
17. ฤiลกฤenje, metla i noge
Izvor: Juลพna Amerika
Ako ste u Brazilu i na pohodu ste ฤiลกฤenja, trebali biste se kloniti metli. Ili barem budite oprezni. Juลพnoamerikanci vjeruju da, ako vam metla pomete noge, da ฤete ostati samci do kraja ลพivota. Prokletstvo se moลพe razbiti ako na metlu odmah pljunete. Toฤno podrijetlo ovog praznovjerja nije poznato, ali legenda kaลพe da ลพena koja ne moลพe voditi kuฤu nije dobra ลพena.
18. Dlanovi koji svrbe
Izvor: Karibi
Ovisno o tome koji vas dlan poฤne svrbjeti, na Karibima se moลพete naฤi ili s malo viลกka novca ili u minusu. Uvrijeลพeno je miลกljenje da svrbeลพ lijevog dlana znaฤi da ฤete uskoro nekome biti duลพni novac, dok svrbeลพ desnog dlana znaฤi da vam novac stiลพe. Postoji objaลกnjenje koje bi nam moglo reฤi zaลกto postoji takva razlika, a objaลกnjenje je u tome da lijeva ruka drลพi pasivnu energiju, a desna aktivnu energiju, ลกto bi simboliฤno moglo objasniti gubitak i dobitak novca.
19. Nikada prerano ne recite “Sretan roฤendan”
Izvor: Rusija
Proslava ili ฤak ฤestitanje roฤendana nekome prije pravog datuma zapravo donosi nesreฤu. Barem u Rusiji.
20. Ne postavljajte dva ogledala jedno nasuprot drugog
Izvor: Meksiko
Kao ลกto veฤ znamo za praznovjerje o razbijenom ogledalu, beskonaฤni odrazi mogu izgledati zanimljivo, ali u Meksiku ogledala okrenuta jedno prema drugom otvaraju vrata vragu.
21. Ne idite odmah kuฤi nakon sprovoda
Izvor: Filipini
Filipinska tradicija zvana “pagpag” nalaลพe da se ljudi nakon sprovoda nikada ne bi smjeli vraฤati kuฤi, inaฤe bi mu se u kuฤu mogao zavuฤi zao duh. Oลพaloลกฤeni ฤe za svaki sluฤaj prvo svratiti u restoran ili trgovinu.
22. Zviลพdanje u zatvorenom prostoru priziva zlo
Izvor: Litva
U Litvi je zviลพdanje u zatvorenom prostoru potpuno zabranjeno jer se vjeruje da buka priziva demone.
23. Nemojte nazdravljati vodom
Izvor: Njemaฤka
Njemaฤko praznovjerje nalaลพe da ako nazdravljate vodom zapravo ลพelite smrt ljudima s kojima pijete. Ideja zapravo potjeฤe iz grฤke mitologije.
24. Izbjegavajte spavanje glavom okrenutom prema sjeveru
Izvor: Japan
Prema japanskom praznovjerju, spavanje s glavom u ovom smjeru loลกa je sreฤa jer se tako pokojnici polaลพu na poฤinak.
25. Svoje nove cipele drลพite podalje od stola
Izvor: Britanija
U Britaniji se to smatra loลกom sreฤom jer bi trebao simbolizirati smrt voljene osobe. Nekad je stavljanje neฤijih cipela na stol bio naฤin na koji se obitelji dalo do znanja da je osoba preminula. Danas je to takoฤer samo loลก bonton.
26. Ugaziti u pseฤu kakicu nije nuลพno loลกe
Izvor: Francuska, Europa
Ovo se praznovjerje svuda ฤini nesretnim. No, zagaziti u pseฤu kakicu zapravo se u Francuskoj smatra sreฤom, ali samo ako to uฤinite lijevom nogom. U obrnutom sluฤaju, smatra se loลกom sreฤom.
27. Sove su loลก znak
Izvor: Egipat
Postoji egipatsko praznovjerje da vam dolaze vam straลกne vijesti ako vidite ili ฤujete sovu.
28. Sova u vaลกoj kuฤi donosi smrt
Izvor: Italija
Takoฤer, talijansko praznovjerje kaลพe da ako sova zavrลกi u vaลกoj kuฤi, netko ฤe u vaลกoj obitelji umrijeti.
29. Prolijevanje vode iza nekoga lijepa je gesta
Izvor: Srbija
U Srbiji se vjeruje da prolijevanje vode iza nekoga donosi sreฤu. Meฤutim, prolijevanje po njima potpuno je nepristojno, bez obzira na to gdje se nalazite.
30. Ne hodajte unatrag
Izvor: Portugal
U Portugalu se hodanje unatrag smatra nesreฤom. Uvrijeลพeno je miลกljenje da ako to uฤinite, pokazujete vragu kojim putem idete.