Tripofobija i njenih 12 simptoma – bojiš li se i ti rupica?

Tripofobija ili strah od rupa mnogo je češća fobija nego što se možda čini na prvu. 

Riječ je o iracionalnom strahu kod kojeg osoba doživljava različite fizičke i psihičke simptome kao reakciju na uočavanje ili promatranje nakupine ili velikog broja rupa, zbog čega se i naziva strah od rupa. 

tripofobija
FOTO: UNSPLASH

Ipak, tripofobija se ne odnosi samo na averziju prema rupama ili šupljinama, već može uključivati i strah od izbočina te raznih šara ili uzoraka. 

Osobe koje boluju od ove fobije doživljavaju velike poteškoće u trenucima kada se suočavaju s tim elementima od kojih su najčešći simptomi strah, mučnina, znojenje, nagon za povraćanjem, drhtanje ili treskavica, a kod ozbiljnijih slučajeva i opasne panične napadaje. 

Tripofobija je tek odnedavno, nakon dugog razdoblja istraživanja, prepoznata kao poremećaj, ali još uvijek nije uvrštena kao dijagnoza kod mentalnih poremećaja. 

12 glavnih simptoma tripofobije

Tripofobija kod oboljele osobe nosi različite simptome koji su uzrokovani uočavanjem rupa, izbočina ili uzoraka koji su usko skupljeni, što znači da je riječ o izrazito vizualnoj fobiji. 

Osim uočavanja predmeta koji izazivaju tripofobiju, kod mnogih je osoba dovoljno samo pogledati sliku u novinama ili na internetu da se pojave neugodni simptomi koje ovaj strah izaziva.

Iako je jedan od glavnih elemenata ove fobije strah moramo napomenuti da osim straha prevladava i izrazita odbojnost i gađenje, zbog čega su mučnina i nagon za povraćanjem vrlo jaki simptomi. 

Najčešći simptomi tripofobije su:

  • Iracionalan strah i tjeskoba
  • Osjećaj odbojnosti
  • Jaka mučnina
  • Ubrzano disanje 
  • Ubrzani otkucaji srca
  • Svrbež i mravinjanje na koži
  • Znojenje
  • Drhtavica
  • Napadaj panike
  • Nagon za povraćanjem
  • Naprezanje oka
  • Pojava iluzija

Koji su primarni uzroci tripofobije?

Tripofobija svoje uzroke ima u evoluciji. Znanstvenici smatraju da je ova fobija zapravo čovjekov evolucijski odgovor na stvari koje se inače povezuju s nekakvom opasnosti ili bolesti. 

Najbolji primjer za to su razna infektivna stanja koje uzrokuju paraziti ili određene skupine nametnika, a čija je posljedica stvaranje raznih izbočina ili rupa na koži.

tripofobija uzorci
FOTO: UNSPLASH

Dodatno je razvijena i teorija koja tvrdi da mnogi ljudi ove uzroke poistovjećuju s uzorcima koji su karakteristični za razne skupine životinja koje smatramo opasnima ili otrovnima.

Što može potaknuti napadaj tripofobije?

S obzirom na to da je riječ o strahu od rupa, izbočina ili slično, u svakodnevnom životu postoji mnogo stvari koje mogu postati okidač za napadaje straha kod oboljelih. Neke od njih se relativno često koriste, a na neke se malo teže nailazi.

Evo koji su najčešći okidači tripofobije:

  • Sjemenke voća
  • Saće
  • Šipak
  • Jagode
  • Točkaste površine
  • Oči raznih insekata
  • Gazirani napitci s mjehurićima
  • Tapete s uzorkom (osobito točkastim)
  • Šupljine u zemlji
  • Spužve
  • Rupe na siru
  • Rupe na cestama
  • Jaki kontrast boja na grafičkim uracima

Tripofobija i povezanost s ostalim zdravstvenim poremećajima

Znanstvenici su otkrili da kod osoba s tripofobijom postoji velika mogućnost da osim ove fobije imaju barem još jedan poremećaj koji utječe na njihovo normalno funkcioniranje.

Taj je poremećaj često i ozbiljniji od tripofobije jer se javlja češće i vrlo je teško ukloniti njegove okidače, dok se u slučaju tripofobije može smanjiti izlaganje predmetima koji je uzrokuju.

Poremećaji koji se često javljaju kod osoba s tripofobijom su depresija, opsesivno-kompulzivni poremećaj ili OKP, bipolarni poremećaj te napadaji panike.

Liječenje tripofobije

S obzirom na to da tripofobija još uvijek nije uvrštena u mentalne poremećaje liječnik ne može ovu fobiju postaviti kao primarnu dijagnozu već će bolest opisati kao neodređenu fobiju i liječiti je na primjereni način, uzimajući u vid prave simptome bolesti.

Liječnici do sada nisu otkrili određeni tretman ili liječenje koji su se pokazali kao učinkoviti u liječenju tripofobije. Zbog toga je liječenje usmjereno na terapije koje mogu pomoći kod poremećaja raspoloženja kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, terapija opuštanja i terapija lijekovima.

1. Kognitivno – bihevioralna terapija

U slučaju kada se koristi kognitivno-bihevioralna terapija obično se koristi vrsta terapije pod nazivom „terapija izloženosti“. Riječ je o terapiji u kojoj se osoba postepeno izlaže predmetima koji uzrokuju strah i gađenje kako bi se s vremenom reakcija na te predmete smanjila ili potpuno nestala kada osoba shvati da za nju ne postoji opasnost od tog predmeta.

U početku se osoba sa objektom straha suočava samo u svojim mislima, kako simptomi ne bi bili previše izražajni, a nakon nekog vremena i sa samim objektom. Kod nekih je osoba ovakva terapija izuzetno uspješna te oni na kraju uspijevaju taj objekt i fizički dodirnuti bez straha.

2. Tehnike relaksacije

Kako bi se smanjio osjećaj gađenja i straha koji doživljava osoba koja ima tzv. „strah od rupa“ mogu se koristiti i izuzetno korisne tehnike opuštanja i relaksacije. Nekima pomažu knjige u kategoriji samopomoći jer ih educiraju o ljudskoj prirodi, a drugi se radije okreću praktičnim tehnikama koje pomažu putem tijela.

U ove se tehnike ubrajaju i tehnike dubokog disanja koje umiruju tijelo i opuštaju mišiće a koje su vrlo korisne za sprječavanje napadaja panike. Često se koriste i tehnike vizualizacije kod kojih osoba vježba zamišljanje umirujuće slike kako bi se lakše suočila s uznemirujućom situacijom (prekrasan zalazak sunca je primjer takve vizualizacije) pri čemu ta slika odmah dolazi na pamet pri susretu s predmetom koji izaziva fobiju.

3. Tehnike suočavanja

Jedna od korisnih tehnika suočavanja je i tehnika distrakcija koja pomaže osobi da se „otkloni“ od predmeta koji u njoj budi fobiju, i to na način da uspije skrenuti pogled ili pronaći drugi predmet na koji će se fokusirati čime će oslabiti simptome. 

4. Lijekovi

Lijekovi također mogu biti od pomoći kod tripofobije, a obično se propisuju lijekovi protiv anksioznosti ili depresije. Najbolje je kombinirati ih s još nekom vrstom terapije.

5. Briga o psihičkom i fizičkom stanju tijela

Svaka osoba, bez obzira na fobiju od koje boluje, mora voditi više računa o vlastitom fizičkom i psihičkom zdravlju kroz jednostavne svakodnevne radnje koje pomažu održati tijelo u ravnoteži.

Kako bi bili zdraviji i vitalniji te bili opušteniji potrebno je pridržavati se sljedećih savjeta:

  • Tijelu je za kvalitetan odmor potrebno 7 do 8 sati sna pa pokušajte spavati dovoljno.
  • Jedite zdravo i uravnoteženo te smanjite unos hrane koja potiče tjeskobu.
  • Redovno se krećite.
  • Smanjite unos kofeina jer on često izaziva nadraženost i može pojačati simptome tjeskobe.
  • Potražite pomoć prijatelja i obitelji u teškim trenucima.
  • Povežite se s drugim osobama koje pate od iste fobije i potražite savjet kako se bolje nositi sa svojim problemom. Tuđa iskustva mogu pomoći suočiti se s problemom.