Eurostat je objavio da samo jedan od deset hrvatskih studenata i srednjoÅ¡kolaca, odnosno mladih koji se formalno obrazuju, radi tijekom Å¡kolovanja. Ovo je znaÄajno manje u usporedbi s drugim europskim zemljama, kao Å¡to su Nizozemska, Danska i NjemaÄka, gdje znatno veÄi postotak mladih radi dok se Å¡koluje.
TakoÄer, samo jedan posto mladih u Hrvatskoj pokuÅ¡ava pronaÄi posao tijekom Å¡kolovanja, ali to im Äesto ne uspijeva. Ove razlike dijelom su rezultat povijesti i politike obrazovanja u istoÄnoeuropskim zemljama, gdje su studenti Äesto drÅŸani izvan trÅŸiÅ¡ta rada, a troÅ¡kovi obrazovanja prebaÄeni su na roditelje.
UnatoÄ tome, Hrvatska je razvila sustav studentskih servisa joÅ¡ u doba socijalizma, koji igraju kljuÄnu ulogu u zapoÅ¡ljavanju studenata. No, ovi servisi naplaÄuju proviziju od 12 posto poslodavcima za studentski rad i dodatnih 6 posto doprinosa za sluÄaj invalidnosti i profesionalnih bolesti, Å¡to Äini studentski rad relativno skupim za poslodavce.
VaÅŸno je napomenuti da poslodavci u Hrvatskoj ne plaÄaju poreze i mirovinske doprinose na rad studenata, Å¡to je drugaÄije od zapadnih zemalja gdje studenti Äesto stjeÄu mirovinska prava tijekom studiranja.