Bilo da se radi o knjigama o umjetnoj inteligenciji ili zombijima, distopijski romani uvijek su popularni među svim uzrastima, a poneki nisu daleko od stvarnog života te zbog toga nose brojne važne poruke u sebi.
Riječ je o romanima koji se svrstavaju u podžanr znanstvene fantastike, a najčešće je riječ o romanima koji predstavljaju potencijalno društvo budućnosti, i to u najgorem svjetlu. Upravo se zbog toga iznimno razlikuju od pojma utopijskog društva koji uobičajeno predstavlja idealizirano društvo u kojemu vladaju mir i harmonija.
Mnogi distopijski romani pretvoreni su u popularne serije ili filmove i upravo je ovaj žanr često jedan od najgledanijih. Ako pak želite filmove koji govore o realističnim problemima, a ne apokalipsama, preporučujemo neke teenage filmove s divnim lekcijama.
Ako još niste ušli u svijet distopijskih knjiga, vjerojatno ćete se začuditi koliko klasične literature spada u distopijsku literaturu. Također, sam žanr iznimno je opširan te će svaka osoba pronaći nešto što će ju zainteresirati i zaintrigirati za nastavak čitanja.
Donosimo vam najpopularnije izbore u kategoriji “distopijski romani”. Nadamo se da ćete naći nešto za sebe. Izbor dobrog distopijskog romana često je zahtjevan posao, a ponekad nam od pomoći pri odabiru mogu biti serije i filmovi.
Distopijski romani – klasici koji se uvijek iznova čitaju
1984., George Orwell
Iako je knjiga objavljena četrdesetih godina 20. stoljeća, radnja je smještena u 1984. godini. Svijet je podijeljen na tri nacije i nadziran od strane sveprisutne vlade.
Glavni lik romana je dizajner režimske propagande koji počinje preispitivati nametnuti totalitaran režim. Distopijski romani često su karakterizirani upravo nekom vrstom fašističkog i/ili konzervativnog režima. Nema dobrog distopijskog romana bez tragedija i nepravde!
Danas bi se ta vrsta nadzora nazivala Big Brother, a cilj bi joj bio totalno nadgledanje pojedinca i „zamagljivanje“ pravog stanja u društvu proaktivnim djelovanjem raznih Ministarstava obilja, ljubavi i mira koji svojim radom osiguravaju podložnost stanovnika.
Jedan od glavnih problema koji autor dotiče jest nametnuta cenzura, kao i slijepa poslušnost i manjak slobodne volje pojedinca. Ovo je nešto što svi distopijski romani imaju zajedničko – neka vrsta determinizma i određenosti.
Jeziva i neočekivana priča spojena s Orwellovim revolucionarnim oslikavanjem distopijskog svijeta samo su neki od razloga zašto je ova knjiga jedan od najvažnijih distopijskih klasika. George Orwell je bio posebno cijenjen pisac romana, a mnogi smatraju kako je vrlo dobro predvidio mnogo toga što se danas događa u svijetu.
Film „1984.“ režirao je Michel Radford, a izašao je upravo iste godine. iako je riječ o vrlo kvalitetnom filmu, nije postao hit, a razlog za to vjerojatno leži njegovoj tematici koju ljudi nisu htjeli upoznati.
Fahrenheit 451, Ray Bradbury
Priča prati protagonista Guyu Montaga koji radi kao vatrogasac koji pak nije zadužen da gasi požare već da pali knjige.
Naime, vlast je u strahu od pretjeranog razmišljanja građanina te zabranjuje sve knjige, uništava preostale i proglašava čitanje teškim zločinom.
Radnju pokreće spomenuti vatrogasac koji započinje važnu misiju spašavanja ovih knjiga kako bi otvorio umove svojih sugrađana.
Sam naslov romana Fahrenheit 451 upravo je temperatura na kojoj papir počinje gorjeti i simbolički prikazuje tematiku knjige. Vidjet ćemo da mnogi distopijski romani u sebi sadrže tajne poruke na koje treba obratiti pažnju.
Bradbury je majstorski oslikao indoktrinaciju društva u kojemu se elektronski mediji koriste kao propaganda, te koliko su ljudi sve ovisniji o njima.
Film „Fahrenheit 451“ više je puta ekraniziran. Prvi puta 1966. godine, od strane redatelja Francoisa Truffauta u 1966. godini, a još jedna uspješnica slijedi u 2018. godini, u režiji Ramina Bahranija.
Cesta, Cormac McCarthy
Cesta nas vodi u post-apokaliptični svijet potpuno uništen ekološkom katastrofom. Preživjeli ljudi cijele dane provode u potrazi za hranom te se nekada civilizirano društvo pretvara u čopore divljaka i kanibala koji se bore za opstanak.
Roman prati oca i njegova sina koji putuju prema jugu kako bi pobjegli od zime i našli sklonište. Otac je bolestan i tijekom putovanja pokušava svog sina naučiti svemu što zna kako bi povećao šanse za njegovo preživljavanje.
Knjiga je iznimno melankoličnog i tjeskobnog tona: McCarthy nevjerojatno uvjerljivo prikazuje nestanak čovječanstva te fizičko i moralno propadanje ljudi čiji instinkt za preživljavanje nadilazi sve vrijednosti koje su nekada imali.
„Cesta“ Johna Hillcoata izvrsna je adaptacija ovog distopijskog romana u kojem možete uživati u iznimnoj glumi Vigga Mortensena. Film je izašao 2009. godine i postao jedan od najgledanijih filmova te godine.
Paklena naranča, Anthony Burgess
Autor oslikava uznemirujući svijet prepun nasilja, psihološke manipulacije i vandalizma. Pratimo Alexa, petnaestogodišnjeg člana bande, koji je iznimno inteligentan, ali ipak postaje delinkvent koji se povezuje sa svojim prijateljima preko okrutnih zločina.
Uhvaćen od strane policije ovaj mladić pristaje biti pokusni kunić u eksperimentalnom policijskom programu, a nakon nekog vremena pod utjecajem raznih sredstava mladić u potpunosti mijenja svoj karakter. Distopijski romani uvijek nas pokušavaju natjerati da dobro razmislimo o svojim kvalitetama, vrlinama i manama.
Ova knjiga nije lako štivo i opisi brutalnih djela često su previše za neke čitatelje no knjiga odlično opisuje nezadovoljstvo mladih u društvu koje je oblikovano tako da ih zanemaruje i potiskuje.
Po ovoj je knjizi također snimljen i istoimeni film „Paklena naranča“. 1972. godine ga je režirao slavni redatelj Stanley Kubrick, ali film je zbog scena nasilja izazvao oštre reakcije te ga je sam redatelj povukao iz distribucije nakon održane premijere.
Vrli novi svijet, Aldous Huxley
U ovom distopijskom klasiku, čovječanstvo je kontrolirano tako da ih vlada otupljuje srećom. Naizgled savršeno carstvo brine se da su stanovnici bezbrižni i dobro nahranjeni, kao u utopiji. Svi su stanovnici sretni, ne postoje siromasi a rat je također nepoznanica.
Ipak, društvo je oblikovano eugenikom, a bezbrižnost se osigurava neumjerenošću u seksu i drogi. Stanovnici ne poznaju pojam obitelji, a znanost, religija i književnost njima su nepoznanice. Odrasli moraju redovno uzimati tabletu koja kod njih stvara iluziju sreće i zadovoljstva. Distopijski romani često se bore upravo protiv ovih fantazija i iluzija.
Inspiriran masovnom proizvodnjom dvadesetog stoljeća, Huxley izražava svoju brigu da će ljudi biti vođeni masovnom potrošnjom i sreću pronalaziti u hedonizmu te da će ih to skupo koštati.
„Vrli novi svijet“ film je iz 1998. godine, režiran od strane Leslie Libmana i Larryja Williamsa. Također je snimljena i serija u 2020. godini, ali nije imala veliki uspjeh.
Nikada me ne ostavljaj, Kazuo Ishiguro
Mnogi distopijski romani ostavljaju jak emocionalni impakt na osobu. Ovo je jedan od njih. Knjiga započinje pričom o domaćici u njenim tridesetim godinama, koja se nailazeći na svoje stare kolege iz razreda prisjeća svojih školskih dana.
Kathy je išla u školu koja je veliku važnost stavljala na umjetnost kao i na zdravu prehranu koju je gotovo nasilno nametala na učenike.
Priča ubrzo postaje mračna kada voditeljica škole otkriva da su djeca klonovi koji su kreirani kako bi mogli donirati svoje organe potrebitima.
Ova emocionalna priča o identitetu, prijateljstvu i vrijednosti ljudskog života okupirat će vam misli dugo nakon čitanja.
Ova je knjiga također rezultirala filmom. „Nikada me ne ostavljaj“ snimljen je 2010. godine, a redatelj Mark Romanek učinio je film jednako snažnim kao što je i sam roman.
Vremeplov, H.G. Wells
Ovaj klasik donosi priču o viktorijanskom znanstveniku koji testira svoj vremenski stroj i putuje u daleku budućnost, gdje pronalazi potpuno bezbrižan svijet. Ponekad distopijski romani testiraju koncept pravde, a ponekad koncept vremena!
On provodi neko vrijeme promatrajući ovu fascinantnu utopiju, no nakon što se odluči vratiti u sadašnjost saznaje da više nema njegova vremenskog stroja.
Ovako zarobljen u budućnosti otkriva mračnu stranu novog svijeta koja se lako može povezati i s našom sadašnjošću.
Film „Vremeplov“ snimljen je po istoimenom romanu, 2002. godine, a režirao ga je Simon Wells.
Distopijski romani za žene – top 3 najboljih ikada
Sluškinjina priča, Margaret Atwood
U futurističkoj Americi vlast preuzima vjerska sekta i puritanci, a time se mentalitet stanovništva gura stoljećima u prošlost. Do prije nekoliko godina, distopijski romani nisu bili toliko poznati – danas su nerijetko štivo koje nosimo uz sebe na put.
U ovom distopijskom svijetu ljudi su uništili okoliš do te mjere da drastično utječe na plodnost žena. Iako su sve žene podređene muškarcima i preuzimaju uloge koje im vjera nalaže, u najgorem položaju su upravo plodne žene, koje se smatraju dragocjenima i postaju sluškinje.
U društvu postoje samo pet vrsti žena: Supruge zapovjednika, Marte koje obavljaju kućne poslove, Sluškinje koje su bitne jer su sposobne rađati djecu, tete koje vode brigu o sluškinjama i Jezebele koje su prisiljene na prostituciju zapovjednicima.
Jedna od sluškinja, Offred, prisiljena je rađati djecu muškarcima iz vladajuće klase te je podložena kontinuiranim silovanjima kako bi udovoljila neplodnim ženama vladajućih muškaraca. Moramo priznati, distopijski romani nisu uvijek laki za čitati.
Ovaj roman iznimno je specifičan ne samo zbog usredotočenosti na žensko iskustvo u distopiji, već i zbog nekonvencionalnog stila koji omogućuje čitatelju da postepeno saznaje sve pojedinosti ovog novog, izopačenog društva.
„Sluškinjina priča“ jedna je od najboljih serija ikada snimljenim na temelju nekog romana. Autor serije je Bruce Miller, kojemu je u potpunosti uspjelo dočarati utopijsko društvo iz romana vrsne spisateljice. Serija je doživjela ogromnu popularnost, pa iako je s emitiranjem započela 2017. godine nije imala posljednju sezonu.
Moć, Naomi Alderman
Pet tisuća godina u budućnost svijetom dominiraju žene. Knjiga je pisana iz muške perspektive, te autor opisuje matrijarhat kroz muške oči. Nije rijetko da distopijski romani govore priču pričaju iz isključivo jednog pogleda.
Uspon žena u društvu javlja se otkrićem njihovih električnih moći što rezultira u tome da postaju najjača karika u društvu.
Iako biste očekivali da je ovo knjiga o rodnoj ravnopravnosti, ona je zapravo puno složenija od toga, jedna vrsta neravnoteže i jednakosti se pretvara u drugu.
Okupite kćeri, Jennie Melamed
Ova knjiga upoznaje nas sa zastrašujućim kultom koji je nastao kada su deset muškaraca i njihove obitelji izbjegle smrt tako da su pobjegli na izolirani otok, daleko od opasnosti.
Ova nova zajednica iznimno je radikalna i temelji se na kontroliranom razmnožavanju, strogoj cenzuri, pogotovo znanja i povijesti.
Samo odabrana muška djeca imaju dozvolu odlaziti na kopno gdje sakupljaju ostatke koji bi mogli biti korisni.
Kćeri ovih muškaraca trenirane su da postanu žene, a čim prođu pubertet prolaze ritual i postaju majke. Nakon što više ne mogu imati djecu i nisu potrebne pušta ih se da umiru.
Priča uzima zamah kada jedno od djece, Caitlin Jacob, vidi nešto što se iznimno protivi zakonima otoka i odluči to podijeliti s ostalima. Mnogi distopijski romani svoje likove testiraju te provjeravaju do koje granice će poštivati neka pravila.
Distopijski romani za mlade
Davatelj, Lois Lowry
Ovo je priča o tinejdžeru Jonasu koji odrasta u distopijskom, bezbojnom svijetu koji je u potpunosti lišio ljude emocija.
Jonas sve to mijenja kada je odabran kao primatelj sjećanja, osoba koja upija sva sjećanja koja su ostatak čovječanstva zaboravili.
On ubrzo otkriva teške istine o svijetu i po prvi puta dolazi u kontakt sa širokim spektrom emocija koje dolaze s time: upoznaje se sa srećom koju su ljudi imali prije stvaranja novog poretka, ali i s nemjerljivom boli kroz koju su prolazili.
Nakon dramatične spoznaje o svom ocu, Jonas započinje potragu za svojim životom izvan granica njegovog svijeta. Očito je da distopijski romani ne moraju nužno biti traumatični, već i poučno iskustvo.
2014. godine po ovom je romanu snimljen i distopijski film „Davatelj“, kojeg je režirao Philip Noyce, a u kojemu se pronašao velik broj glumačkih zvijezda poput Jeffa Bridgesa i Meryl Streep.
Igre gladi, Suzanne Collins
Ovaj roman prikazuje uspon protagonistice Katniss Everdeen u okrutnom svijetu nastalom nakon apokaliptičnog rata.
Sudjeluje u okrutnim Igrama gladi, u izopačenom reality showu napravljenom za zabavu više klase. Svake godine po dvoje ljudi iz svakog okruga zemlje prisilno prisustvuje u Igrama gladi i bori se do smrti. Samo jedna osoba izlazi kao pobjednik.
No sve se mijenja dolaskom Katniss koja se bori protiv ovog uvrnutog društva. Naši će distopijski roman često imati glavnog protagonista koji se usprkos teroru bori protiv sustava.
Ovaj roman ubrzo je postao fenomen u pop kulturi i samo je prva knjiga u nizu, te je protagonistica ove knjige jedna od najsnažnijih likova u romanima za mlade.
„Igre gladi“ su iznimno popularna ekranizacija ovog romana koju je režirao Gary Ross, a koja je proslavila glavnu glumicu Jennifer Lawrence. Prvi dio trilogije bio je iznimno uspješan pa su snimljeni i jednako popularni nastavci „Plamen“ i „Šojka rugalica“.
Različita, Veronica Roth
U post-apokaliptičnom Chicagu preživjeli ljudi podijeljeni su u pet frakcija, s obzirom na njihovu osobnost i karakter. Šesnaestogodišnja Tris ubrzo se suočava s činjenicom da je Različita, to jest da ima osobine svih pet frakcija, te tako postaje meta vlade koja se želi riješiti Različitih s obzirom na to da su oni najsnažniji.
Ova spoznaja je vodi u mnoge avanture i otkriva brojne tajne koje vlada skriva. Baš kad mislite da znate koji je sljedeći korak, distopijski romani uvjerit će vas da ne možete predvidjeti što je pisac htio reći.
Roth ovim romanom u prvi plan stavlja slobodu koju svaka osoba treba imati da odluči što želi sa svojim životom i oblikuje samog sebe te je stoga ova knjiga odlična za mlade čitatelje koji su u potrazi za odgovorima.
Po ovom romanu je također snimljen film, koji nije bio dobro primljen kod kritike, ali je odlično prošao kod gledatelja. Film je snimljen kao trilogija: Različita, Pobunjena i Odana.
Labirint: Nemogući bijeg, James Dashner
Roman započinje buđenjem Thomasa, tinejdžera koji se ne sjeća ničega osim svoga imena. On se budi na polju okruženom golemim zidinama izvan kojih se nalazi opasan labirint, u koji mogu ulaziti samo Trkači.
Njihov je posao zapisivati raspored labirinta, no on se svake noći mijenja onemogućujući njihov izlaz. Sve se mijenja kada Thomas postaje trkač i otkriva o čemu je zapravo riječ. Mnogi su distopijski romani proslavili brojne glumce, a Dylan O’Brien je jedan od njih.
Film „Labirint“ odlično je primljen od strane publike i 2014. godine je postao jedan od najgledanijih filmova te godine. Uslijedila su još dva nastavka „Kroz spaljenu zemlju“ i „Lijek smrti“.