Najsmrtonosniji teroristički napad u američkoj povijesti, onaj 11. rujna 2001., odnio je 2.977 života. Bio je to dan koji je šokirao, ne samo cijeli SAD, nego i čitavi svijet. Dva zrakoplova, koje su oteli islamski džihadisti zavjetujući se na smrt svim Amerikancima, zabila su se u oba tornja Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, popularne “Blizance”. Drugi je zrakoplov udario u Pentagon u Washingtonu, DC. Četvrti zrakoplov, koji je vjerojatno krenuo prema Bijeloj kući ili američkom Kapitolu, putnici su herojski preusmjerili i završio je srušivši se u prazno polje u Pennsylvaniji.
Nakon izvješća o udaru prvog zrakoplova u Sjeverni toranj, milijuni su gledali udar drugog zrakoplova u Južni toranj tijekom televizijskog prijenosa uživo.
Bio je to zastrašujući, zapanjujući i ponižavajući događaj za Sjedinjene Američke Države. Teroristički napadi 11. rujna bili su najsmrtonosniji na američkom tlu od šokantnog napada na Pearl Harbor 60 godina ranije, a osjećaj bijesa podsjećao je na taj trenutak. Teroristički napadi u New Yorku dogodili su se u najprometnijem gradu u zemlji tijekom napornog radnog dana. Postupna priroda napada značila je da su snimke vijesti uhvatile gotovo sve kako se dogodilo, osiguravajući da milijuni Amerikanaca i ljudi diljem svijeta vide događaje točno onako kako su se odvijali.
Kronologija događaja – teroristički napad 11.09.2001.
05:45 h – Mohamed Atta i Abdul Aziz al-Omari, dvojica planiranih otmičara, prolaze kroz osiguranje u zračnoj luci u Portlandu u saveznoj državi Maine. Ukrcavaju se na prigradski let do međunarodne zračne luke Boston Logan. Zatim se ukrcavaju na let 11 American Airlinesa.
07:59 h – Let 11 polijeće iz Bostona prema Los Angelesu u Kaliforniji. U zrakoplovu je 76 putnika, 11 članova posade i pet otmičara.
08:15 h – Let 175 United Airlinesa polijeće iz Bostona, također prema Los Angelesu. U zrakoplovu je 51 putnik, devet članova posade i pet otmičara.
08:19 h – Stjuardesa na letu 11, Betty Ann Ong, upozorava osoblje na zemlji da je u tijeku otmica i da je kokpit nedostupan.
08:20 h – Let 77 American Airlinesa polijeće iz Dullesa, malo izvan Washingtona, prema Los Angelesu. U zrakoplovu su 53 putnika, šest članova posade i pet otmičara.
08:24 h – Mohamed Atta, otmičar na letu 11, nenamjerno je upozorio kontrolore letenja u Bostonu na teroristički napad. Mislio je pritisnuti gumb koji mu je omogućio da razgovara s putnicima na svom letu.
08:37 h – Nakon što je čula emitiranje Atte na letu 11, bostonska kontrola zračnog prometa uzbunjuje Sjeveroistočni obrambeni sektor američkih zračnih snaga, koji potom mobilizira Zračnu nacionalnu gardu da prati zrakoplov.
08:42 h – United Flight 93 polijeće iz Newarka, u saveznoj državi New Jersey, nakon kašnjenja zbog rutinskog prometa. Krenuo je prema San Franciscu u Kaliforniji. U avionu su 33 putnika, sedam članova posade i četiri otmičara.
08:46 h – Let 11 zabija se u Sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra (WTC). Svi putnici u avionu odmah su ubijeni, a zaposlenici WTC-a zarobljeni su iznad 91. kata.
09:03 h – Let 175 zabija se u južni toranj WTC-a. Svi putnici u avionu su odmah ubijeni, kao i nepoznati broj ljudi u tornju.
09:05 h – Predsjednik SAD-a, George W. Bush, u učionici osnovne škole na Floridi, obaviješten je o udaru u drugi toranj. Šef predsjedničkoga kabineta, Andrew Card, šapuće predsjedniku jezivu vijest u uho. Bush je kasnije napisao o svom odgovoru Cardu:
Odlučio sam da neću odmah skočiti i napustiti učionicu. Nisam htio prestrašiti djecu. Htio sam projicirati osjećaj smirenosti… Bio sam u dovoljno kriza da znam da je prva stvar koju vođa mora učiniti projicirati smirenost.
09:28 h – Otmičari napadaju let 93.
09:37 h – Let 77 se srušio na Pentagon. Svi putnici u avionu odmah su ubijeni, kao i 125 civila i vojnog osoblja u zgradi.
09:45 h – Američki zračni prostor zatvoren je u sklopu operacije “Žuta vrpca”. Svim civilnim zrakoplovima naređeno je da slete u najbližu zračnu luku.
09:55 h – Air Force One s predsjednikom Georgeom W. Bushom polijeće s Floride.
09:57 h – Putnici na letu 93 počinju trčati prema otetom kokpitu. Terorist po imenu Jarrah pokušava destabilizirati pobunu.
09:59 h – Južni toranj Svjetskog trgovačkog centra se srušio.
10:02 h – Let 93 pada u prazno polje u Shanksvilleu, u saveznoj državi Pennsylvania. Iako njegov krajnji cilj nije poznat, vjerojatno je išao prema Bijeloj kući ili američkom Kapitolu.
10:18 h – Predsjednik Bush dopušta obaranje svih aviona koji nisu prizemljeni. U to su se vrijeme sva četiri oteta zrakoplova već srušila, no predsjednikov tim je djelovao pod dojmom da je let 93 još uvijek u zraku.
10:28 h – Srušio se Sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra.
10:53 h – Ministar obrane, Donald Rumsfeld, naređuje američkoj vojsci da prijeđe na viši stupanj pripravnosti – na DEFCON 3.
11:45 h – Air Force 1 slijeće u bazu zračnih snaga Barksdale u blizini Shreveporta, u saveznoj državi Louisiana.
12:15 h – Zračni prostor u Sjedinjenim Američkim Državama potpuno je oslobođen svih komercijalnih i privatnih letova.
13:30 h – Air Force 1 napušta Barksdale.
14:30 h – Rudy Giuliani, gradonačelnik New Yorka, posjećuje srušene tornjeve “Blizance” Svjetskog trgovačkog centra na mjestu koje postaje poznato kao Ground Zero.
15:00 h – Air Force 1 slijeće u zračnu bazu Offutt u Nebraski, a predsjednik Bush odmah je odveden u sigurni bunker koji može izdržati nuklearni napad.
16:30 h – Air Force 1 napušta Offutt i vraća se prema bazi zračnih snaga Andrews u blizini Washingtona.
17:30 h – Ruši se zgrada 7 Svjetskog trgovačkog centra.
20:30 h – Predsjednik Bush obraća se naciji.
Pozadina čitave priče
Iako se mnogim Amerikancima teroristički napad 11. rujna 2001. činio kao slučajan teroristički napad, korijeni događaja razvijali su se godinama. Kombinacija čimbenika koji su se spojili u kasnim 1990-ima doveli su do katastrofalnog događaja. Ti su čimbenici uključivali regionalne uvjete na Bliskom istoku koji su motivirali počinitelje, kao i obavještajne propuste i neuspjehe koji su Sjedinjene Američke Države učinili ranjivima.
Osama Bin Laden bio je relativno nepoznat u Sjedinjenim Američkim Državama prije 11. rujna 2001. godine, čak i dok je gomilao popularnost, sljedbenike i slavu na Bliskom istoku tijekom 1990-ih. Godine 1988. bio je jedan od osnivača Al-Kaide, militantne islamske terorističke organizacije koja je organizirala i izvela napade 11. rujna. Bin Laden je pozvao na neselektivno ubijanje svih Amerikanaca koji su, kako je tvrdio, “najgori lopovi na svijetu”.
Tijekom 20. stoljeća val sekularnih, nacionalističkih revolucija zapljusnuo je Bliski istok, ukorijenivši se u dijelu Afrike poput Egipta i Libije, ali i Iraku, Jemenu i drugim zemljama. Dok su ti pokreti bili preplavljeni obećavajućom ideologijom, novi su režimi brzo postali autokratski i potisnuli neslaganje. Njihovi kritičari okrenuli su se nasilnoj revoluciji kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo sekularnim vladama.
Istodobno, socijalna nevolja, osobito među mladim muškarcima koji su se borili pronaći pristojan posao i zasnovati vlastite obitelji u korumpiranim naftnim državama, predstavljala je lake mete za radikalizaciju. Bin Ladenova poruka da je SAD “glava zmije” i korijen svih problema društva dobro je odjeknula velikim dijelom svijeta.
Do sredine 1990-ih, Bin Laden je bio šef Al-Kaide, višestruke i visoko razvijene terorističke mreže koja je izvodila napad za napadom na Amerikance na Bliskom istoku. Bio je to novi tip terorizma na koji su se američke obavještajne agencije teško prilagođavale. Velik dio obavještajne zajednice nije mogao niti zamisliti što će se dogoditi 11. rujna 2001. godine. Pripremali su se za prijetnje kao što je bombaški napad na Svjetski trgovački centar 1993. i bombaški napad na USS Cole 2000. godine.
Teroristički napad – posljedice
Veliki dio fokusa obavještajne zajednice bio je na reaktivnim aktivnostima za provođenje zakona, a ne na proaktivnom suprotstavljanju terorizmu. Značajan citat iz izvješća Komisije za 11. rujna usredotočuje se na nedostatak proaktivnog odgovora: “Proces je, po svojoj prirodi, trebao označiti za javnost kako su događaji završeni – slučaj riješen, pravda zadovoljena. Nije osmišljeno da se pita jesu li događaji mogli biti vjesnici goreg što će doći. Niti je omogućio prikupljanje i analizu činjenica kako bi se vidjelo mogu li dati tragove za terorističke taktike općenito – metode ulaska i financiranja, te način rada unutar Sjedinjenih Američkih Država” (Izvješće Komisije, str. 73).
Bin Laden je stekao znatnu moć zahvaljujući uvjetima na Bliskom istoku, kao i zbog svog karizmatičnog vodstva, a američka obavještajna zajednica bila je nedovoljno spremna za teroristički napad u stilu 9/11. Nakon 11. rujna ova su dva čimbenika nastavila utjecati na američku politiku na Bliskom istoku, posebice u Iraku.
Neposredni odgovor na 11. rujna bio je tzv. “Rat protiv terorizma” administracije Georgea W. Busha, koji je započeo u Afganistanu kao odmazda Al-Kaidi za izvođenje napada. Busheva administracija ubrzo je proširila rat protiv terorizma na Irak, a posljedice tih ratova i dalje utječu na Bliski istok do danas. Više od dva desetljeća kasnije, Sjedinjene Američke Države su još uvijek u ratu na Bliskom istoku.
Postojali su i dugoročni učinci 11. rujna na tlu SAD-a. Tisuće ljudi borili su se i bore se s rakom i trajnim kroničnim zdravstvenim problemima povezanim s toksičnošću s Ground Zeroa, mjesta gdje su se nekada nalazili “Blizanci”. Teroristički napadi 11. rujna također su promijenili američki zračni promet jer su zračne kompanije počele zahtijevati stroge sigurnosne provjere osmišljene kako bi se spriječilo provlačenje vrsta oružja koje su otmičari koristili.
Konačno, teroristički napadi 11. rujna rezultirali su promjenama savezne vlade i proširenjem izvršne vlasti. Osnovan je novi odjel kabineta, Odjel domovinske sigurnosti, a obavještajna zajednica je konsolidirana pod ravnateljem Nacionalne obavještajne službe kako bi se poboljšala koordinacija između različitih agencija i odjela. Novi zakoni poput američkog Patriot Acta proširili su domaću sigurnost i nadzor, prekinuli financiranje terorizma suzbijanjem aktivnosti poput pranja novca i povećali učinkovitost unutar američke obavještajne zajednice.
Tragedija koja se dogodila 11. rujna 2001. nikada neće biti zaboravljena, a posljedice se još uvijek ne otkrivaju. Spomenik i muzej 11. rujna otvoren je na mjestu nekadašnjeg Svjetskog trgovačkog centra 11. rujna 2011. i sadrži reflektirajuće bazene u otiscima stopala gdje su nekoć stajali tornjevi “Blizanci”.
