Bez obzira na vrstu studija, asistenti na fakultetu su važan element studija i obično najmlađi akademski djelatnici s kojima se susrećemo. Međutim, akademski svijet često može izgledati prilično komplicirani u očima studenata. Što točno, osim nastave, radi asistent na fakultetu? Koje su njegove zadaće i ovlasti i radi li se o poželjnom radnom mjestu?
Je li asistent na fakultetu i dalje student?
Da, ali student poslijediplomskog – doktorskog studija. Na svojem doktorskom studiju, student napreduje na sličan način kao i studenti preddiplomskih i diplomskih (i integriranih) studija. Doktorski studij se i dalje bazira na ECTS bodovima, a ovisno o vrsti studija, asistent na fakultetu često mora i polagati ispite iz kolegija.
Osim toga, ECTS bodovi se pridodaju i znanstvenim i stručnim aktivnostima koje student obavlja za vrijeme studija (1 bod se dodjeljuje za 25 sati rada). Doktorska disertacija je tek jedan dio studija, ali dugoročno i najvažniji. Asistent na fakultetu je dužan dovršiti svoj doktorski rad u zadanom roku. Najčešće je to između 3 do 6 godina.
Je li asistent na fakultetu znanstvenik?
Prilikom početka rada na fakultetu, asistenti se moraju upisati u Upisnik znanstvenika i dobivaju svoj matični broj znanstvenika. Formalno govoreći, asistenti jesu znanstvenici s obzirom da tijekom asistenture moraju doprinositi znanosti sudjelujući u znanstvenim skupovima, konferencijama i objavljivanjem u znanstvenim časopisima. Ipak, postoje i konzervativnije struje u akademskim kadrovima koji drže da su asistenti tek znanstvenici-vježbenici. Tehnički, nisu u krivu, asistent na fakultetu u pravilu još uvijek nema titulu doktora znanosti.
Koja je razlika između asistenta i doktoranda?
U pravilu, ako se radi o osobi koja je zaposlena na fakultetu ili sveučilištu, nema razlike. Svaki asistent je dužan tijekom asistenture upisati doktorski studij i do njenog kraja uspješno napisati i obraniti svoju doktorsku disertaciju. U trenutku kada upiše studij, asistent na fakultetu postaje ujedno i doktorand. To znači da je osoba asistent u kontekstu radnog mjesta, a doktorand u kontekstu svojeg obrazovanja. Iz tog razloga, asistent na fakultetu se na znanstvenim skupovima češće predstavlja kao doktorand nego kao asistent pa se na engleskom jeziku termin prevodi kao „PhD candidate“.
Koliko strana obično ima doktorski rad?
Ne postoji propisano pravilo koliko stranica mora imati doktorski rad i svaki doktorski studij će minimum stranica definirati po svojim pravilima. Duljina doktorskog rada ovisi i o području znanosti. Neki doktorski radovi u području prirodnih i tehničkih znanosti mogu na 60-tak stranica pokazati vrijedan znanstveni doprinos. S druge strane, među društvenim i humanističkim znanostima, nepisano pravilo je da bi trebao imati barem 150 stranica, a radovi često imaju i do 300 i više stranica.
Je li asistent na fakultetu dobro plaćen?
Asistenti na fakultetu u prosjeku mjesečno zarađuju od 6.900 do 7.100 kuna. Neki fakulteti i sveučilišta asistentima dodjeljuju i tzv. „dodatke“ na mjesečnu plaću, ali oni su bitno manjih iznosa. Kada usporedimo to s prosječnom plaćom u Hrvatskoj, tada vidimo da asistent na fakultetu zapravo zarađuje manje od nacionalnog prosjeka. Ujedno, srednjoškolski profesori npr., imaju nešto veće plaće od asistenata. Nakon doktorata, ako budu izabrani u više asistente, asistentima se mjesečna plaća povećava za 15%.
Tko su viši asistenti na fakultetu?
Viši asistenti su redovno zaposleni na fakultetu ili sveučilištu i stekli su titulu doktora/ica znanosti. U pravilu, nakon što steknu doktorsku titulu, asistenti se javljaju na natječaj za višeg asistenta što za njih predstavlja svojevrsni oblik napredovanja u akademskom svijetu. Na radnom mjestu višeg asistenta, asistent na fakultetu može provesti najviše 4 godine. Nakon toga, viši asistent se opet javlja na natječaj za docenta, još jedno napredovanje.
Koje su akademske titule najvažnije?
Akademske titule mnoge bune i nije uvijek svima najjasnije koje su višeg reda, a koje nižeg. Da bi objasnili akademske titule, potrebno je prije svega razlikovati radno mjesto od akademske titule. Asistent na fakultetu radi na suradničkom radnom mjestu i njegova akademska titula (koja se još unutar akademskog svijeta zove i zvanje) je ona koju je stekao s diplomom. S druge strane, profesori na fakultetu će biti zaposlenu na radnom mjestu koje podrazumijeva znanstveno-nastavno zvanje, a ne suradničko i njihove titule mogu biti raznolike. Hijerarhija titula ide ovako, od najniže do najviše, po razini kvalifikacije i godina rada:
- Asistenti i viši asistenti (najčešće magistri struke)
- Docenti (doc.dr.sc.)
- Izvanredni profesori (izv.prof.dr.sc.)
- Redovni profesori (prof.dr.sc.)
- Profesori emeritusi (dodaje se kao puni naziv imenu i prezimenu)
Posljednja titula emeritusa se dodjeljuje samo u iznimnim slučajeva i radi se o počasnoj tituli koja se može dodijeliti profesoru za kojeg je institucija procijenila da je ostavio veliki trag u svom radu. Da bi profesor dobio titulu emeritusa, nije nužno da bude i dalje u radnom odnosu – titula mu se može dodijeliti i dok je u mirovini. Nekoć se titula dodjeljivala svakom umirovljenom profesoru, a s vremenom je ipak postala oznaka važnosti i priznanja i danas se dodjeljuje tek po odluci sveučilišta ili fakulteta.
Može li asistent na fakultetu samostalno ocjenjivati studente?
Konačnu ocjenu iz kolegija može dodijeliti samo profesor koji je nositelj kolegija i koji odgovara za njegov sadržaj. Asistent u tom procesu može samostalno ocjenjivati studente ali ne može samostalno donijeti odluku o konačnoj ocjeni. Na primjer, ukoliko asistent vodi vježbe sa studentima, onda će taj aspekt nastave i ocijeniti, a profesor će ocjenu pribrojiti drugim ocijenjenim elementima koji čine konačnu ocjenu (ispiti, aktivnosti na predavanjima i drugi zadaci).
Nažalost, često je slučaj da profesor neslužbeno asistentu prepusti veći dio obaveza nego što bi trebao pa se zna dogoditi da je studentova ocjena zapravo ona ocjena koju je asistent odredio, ali ju profesor samo formalno upisuje.
Je li istina da su asistenti na fakultetu često preopterećeni?
Asistent na fakultetu je najniži u piramidi radnih mjesta i često je opterećen više nego što bi trebao biti. Kao i na mnogim drugim poslovima, takva pozicija često znači prekovremeni neplaćeni rad i mnoštvo stresnih situacija. Studentima se može činiti da su asistenti radno opterećeni jedino u vidu nastave, ali to je tek jedan aspekt njihovog rada. Ostali aspekti studentima najčešće nisu vidljivi.
S obzirom da ovim radnim mjestom tek započinje uspon u akademskoj hijerarhiji, asistent na fakultetu lako postane preopterećen s obzirom da se još mora dokazati svojim kolegama kao kvalitetan djelatnik i suradnik.
Imaju li asistenti svoje miljenike među studentima?
Kao i svi drugi nastavnici, asistent na fakultetu može imati mliljenike među studentima. Naravno, to ne smije biti odlučujući faktor kada je u pitanju ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata. Ukoliko studenti primijete da su nepravedno ocijenjeni spram miljenika, uvijek imaju opciji uložiti i formalnu žalbu. Način podnošenja žalbe ovisi o internoj organizaciji fakulteta i sveučilišta pa je najbolje obratiti se zaduženom studentskom predstavniku za preciznu uputu.
Smiju li se asistenti na fakultetu družiti sa studentima?
U Hrvatskoj na javnim sveučilištima i fakultetima ne postoji izričita zabrana privatnog druženja asistenata i studenata. Ali, ovisno o instituciji i kulturi rada na institucija, takvo nešto se ipak najčešće smatra neprofesionalno. Iznimka su manji fakulteti i neki smjerovi na društvenim i humanističkim znanostima koji po prirodi znanosti i struke često znaju biti organizirani tako da se studenti i asistenti, pa i drugi profesori, imaju prilike družiti i izvan nastave.
Europska tradicija akademskih institucija je dugo vremena poticala studente da prate svoje profesore i u njihovim drugim aspektima rada u svrhu učenja. Danas su podjele između studenata i akademskih djelatnika ipak nešto jače, i po mnogima, profesionalnije.
Bez obzira na druženja i suradnje izvan nastave, asistent na fakultetu je uvijek dužan pratiti statut svoje institucije i prema studentima se odnositi s poštovanjem te istovremeno paziti da ne naruše ugled svoje institucije na kojoj su zaposleni.
Kako se zaposliti kao asistent na fakultetu?
Radna mjesta za asistenta na fakultetu nisu toliko česta. Što je veći fakultet ili sveučilište i što je područje znanosti u kojem se asistentura obavlja društveno i tržišno traženije, to je i veći broj asistenata. Prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, asistent na fakultetu se zapošljava iz redova uspješnih studenata, a o detaljnijim kriterijima odlučuje sveučilište ili fakultet koje vrši ulogu poslodavca. Preneseno, minimalni kriterij u većini slučajeva je taj da asistent mora biti diplomirani student s odličnim prosjekom ocjena, bez obzira o kojoj se vrsti studija radi.
Postoje i iznimke – asistent može biti zaposlen i s vrlo dobrim prosjekom, ali onda mora pokazati izvrsnost u nekom drugom području, npr. objava radova u znanstvenim časopisima.
Asistenti se zapošljavaju putem javnih natječaja na koje se mogu javiti svi koji odgovaraju kriterijima. Odluku o zapošljavanju ne donosi samo jedna osoba već povjerenstvo u kojem su članovi imenovani iz redova profesora na instituciji. Član povjerenstva mora biti najmanje u zvanju docenta da bi mogao sudjelovati u odluci.
Kako izgleda životopis (CV) osobe koja može biti zaposlena kao asistent na fakultetu?
Idealni životopis budućeg asistenta na fakultetu pokazuje da je osim izvrsnosti u studiju, osoba već ostvarila neke korake prema znanstvenoj karijeri. To mogu biti objavljeni stručni i znanstveni radovi, izlaganja na skupovima i/ili iskustvo rada u području koje je blisko znanosti kojom se osoba planira baviti. Osim toga, vještine poželjne za većinu radnih mjesta su također poželjne – znanje stranih jezika, organizacijske sposobnosti, snalaženje s digitalnim alatima i sl.
Osim životopisa, kandidati u prijavi na natječaj često moraju predati i motivacijsku pismo i/ili elaborat teme za doktorsku disertaciju. Na temelju toga, povjerenstvo također donosi odluku o kvaliteti kandidata. Kao i na drugim radnim mjestima, kandidati koji uđu u uži krug imaju i intervjue s povjerenstvom prilikom čega uživo odgovaraju na pitanja i nastoje se predstaviti kao najbolji izbor za radno mjesto.