Eurostat je objavio da samo jedan od deset hrvatskih studenata i srednjoškolaca, odnosno mladih koji se formalno obrazuju, radi tijekom školovanja. Ovo je značajno manje u usporedbi s drugim europskim zemljama, kao što su Nizozemska, Danska i Njemačka, gdje znatno veći postotak mladih radi dok se školuje.
Također, samo jedan posto mladih u Hrvatskoj pokušava pronaći posao tijekom školovanja, ali to im često ne uspijeva. Ove razlike dijelom su rezultat povijesti i politike obrazovanja u istočnoeuropskim zemljama, gdje su studenti često držani izvan tržišta rada, a troškovi obrazovanja prebačeni su na roditelje.
Unatoč tome, Hrvatska je razvila sustav studentskih servisa još u doba socijalizma, koji igraju ključnu ulogu u zapošljavanju studenata. No, ovi servisi naplaćuju proviziju od 12 posto poslodavcima za studentski rad i dodatnih 6 posto doprinosa za slučaj invalidnosti i profesionalnih bolesti, što čini studentski rad relativno skupim za poslodavce.
Važno je napomenuti da poslodavci u Hrvatskoj ne plaćaju poreze i mirovinske doprinose na rad studenata, što je drugačije od zapadnih zemalja gdje studenti često stječu mirovinska prava tijekom studiranja.