Peking je glavni grad Narodne Republike Kine. To je drugi najnaseljeniji grad u Kini i njeno glavno kulturno središte. Najkineskiji je od svih kineskih gradova, prekrasno ukrašen tradicionalnim četvrtima i kraljevskim palačama. To nije sve – Peking je dom izvanrednih drevnih hramova, muzeja svjetske klase, prekrasnih parkova i živahnih ulica. Kada je riječ o suvremenoj arhitekturi, Peking također briljira. Kao da to nije dovoljno, najveća građevina na svijetu koju je napravio čovjek, Kineski zid, nedaleko je ovog velegrada. Narednih 15 zanimljivih činjenica o gradu Pekingu učinit će da se zaljubite u njega…
1. Peking je drugi grad po populaciji u Kini
Peking je drugi grad po broju stanovnika u Kini nakon Šangaja. Prema posljednjem nacionalnom popisu stanovništva iz 2020. godine, urbano stanovništvo Pekinga iznosilo je 21,9 milijuna. U to je vrijeme oko 22,4 milijuna ljudi živjelo unutar administrativnih granica Pekinga. Stoga je ovaj grad jedan od najvećih gradova na svijetu. Etnički sastav Pekinga prilično je homogen, s 96% stanovništva Han Kineza. Ovdje živi blizu milijun pripadnika etničkih manjina. Najveće skupine su Mandžuri, Hui, Mongoli i Korejci.
2. Njegovo ime znači ‘Sjeverna prijestolnica’
Kroz svoju dugu povijest, Peking je često mijenjao imena. Sadašnje ime sastoji se od dva kineska znaka: Bei 北 (sjever) i Jing 京 (veliko). Dakle, njegovo ime znači “Sjeverna prijestolnica”. Ime se pojavilo 1403. za vrijeme dinastije Ming. Željeli su razlikovati grad od svoje južne prijestolnice Nanjinga. No, odakle dolazi široko korišteno ime Peking? Strani trgovci koji su posjećivali južne kineske luke često su čuli to ime i mislili su da je to službeni naziv kineske prijestolnice. Nisu ni znali da južni dijalekti Peking izgovaraju kao dva kineska znaka koji čine riječ Beijing.
3. Peking je stoljećima glavni grad Kine
Peking je jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na svijetu. Prvi grad podignut na tom mjestu, Jicheng, osnovan je 1045. g. pr. Kr. i bio je glavni grad kraljevstva Ji. U narednim stoljećima pekinški vladari su se neprestano mijenjali. Grad je postao prijestolnica manjih kratkotrajnih carstava (Kraljevstvo Yan i dinastija Yuan). Iako je dinastija Ming imala dva glavna grada, Peking je bio glavni. Sljedeća dinastija Qing također je zadržala Peking kao svoj glavni grad. Peking je bio glavni grad Republike Kine do 1928. kada je Nanjing preuzeo titulu. Čim je kineski građanski rat završio, Narodnooslobodilačka vojska je zauzela grad i učinila ga glavnim gradom Narodne Republike Kine.
4. Zabranjeni grad bio je političko središte zemlje gotovo 500 godina
Kineski kraljevski carevi živjeli su u Zabranjenom gradu Pekinga gotovo 500 godina. Mjesto je bilo njihova službena rezidencija, kao i političko središte Kine. Bilo je potrebno milijun radnika za izgradnju Zabranjenoga grada između 1406. i 1420. godine. Većina zgrada je drvena, s nešto mramornih i ciglenih elemenata. Ovdje su živjela ukupno 24 cara – 14 iz dinastije Ming i 10 iz dinastije Qing. Posljednji kineski car abdicirao je 1910. godine, ali je nastavio živjeti u gradu do 1924. godine. Tako je Zabranjeni grad prestao funkcionirati kao političko središte Kine 1910. godine. Od 1925. djeluje kao Muzej palače. Muzej obuhvaća 980 zgrada na površini od čak 720.000 metara kvadratnih. Cijeli grad je veličanstven i delikatno lijep.
Zabranjeni grad
5. Ostali dijelovi antičkoga grada još uvijek postoje
Iako je Zabranjeni grad divovski, on je dio mnogo većega Carskoga grada. Carski grad, sa svojih nekoliko velikih vrtova, bio je tampon zona između Zabranjenoga grada i Unutrašnjega grada. Takozvani Vanjski grad nekada je bio južno od Unutrašnjega grada. Svaki od tih gradova imao je gradske zidine, monumentalne kule i vrata. Neke dijelove možete vidjeti i danas. Zhengyangmen ili Qianmen bio je južni ulaz u Unutrašnji grad. Sjeverni ulaz bio je Deshengmen, dok je ozbiljno rekonstruirani Yongdingmen južni ulaz u Vanjski grad. Drevni zvonici i tornjevi bubnjeva, dijelovi unutarnjega grada Pekinga, preživjeli su do danas.
6. Domaćin tradicionalnih četvrti
Obiteljske kuće i uske uličice pune su područja oko Zabranjenoga grada. Oni se zovu hutonzi. Povijesno gledano, bogati Kinezi živjeli su u hutonzima s otmjeno ukrašenim velikim kućama, lijepim vrtovima i širokim uličicama. Nažalost, nijedan nije preživio. Ono što danas vidimo u Pekingu su hutonzi niže klase, sa skromnom arhitekturom i malim dvorištima. Kuće unutar hutonga nazivaju se Siheyuan ili dvorišne kuće. Tipična dvorišna kuća u Pekingu ima četiri zgrade, po jednu za svaki glavni smjer. Izvorno je živjela jedna obitelj u svakom Siheyuanu, ali danas ga mnogi dijele. Najistaknutiji hutonzi u Pekingu nalaze se sjeverno i južno od Zabranjenoga grada.
7. Ne postoji pravo središte grada
Iako Peking ima centar grada, ne doima se tako. Središnja točka grada je poznati trg Tiananmen. Sve do 1989. godine na trgu su se održavala masovna okupljanja i politički prosvjedi. Od tada je pristup trgu ograničen, okupljanja zabranjena, a dopušteni su samo svečani događaji. Četiri monumentalne građevine okružuju trg – vrata Tiananmen Carskoga grada na sjeveru, Velika dvorana naroda na zapadu, Mao Zedongov mauzolej na jugu i Nacionalni muzej Kine na istoku. Najbliža pravom centru grada je pješačka ulica Wangfujing.
Trg Tiananmen
8. Najimpresivnija kineska povijesna mjesta
Budući da je Peking stoljećima bio najvažniji kineski grad, njegova su povijesna mjesta najbolja u zemlji. Osim Zabranjenoga grada, najvažnije povijesno mjesto je Nebeski hram. Carevi su se molili za dobru žetvu u ovom impresivnom hramu. Ogromni park okružuje hram. Još jedan kraljevski posjed kolosalnih razmjera je Ljetna palača, sjeverozapadno od grada. U palači se nalazi carski vrt dinastije Qing. Ljetnikovac princa Gonga vrhunski je carski dvorac i imanje čiji je vrt uistinu prekrasan. Još jedan fascinantan hram je Yonghe ili Lama hram, najveći tibetanski budistički hram u Pekingu.
9. Izvanredna moderna arhitektura
Šangaj je žarište kineske moderne arhitekture, ali Peking ne zaostaje. Osim impresivnoga Olimpijskoga kompleksa, postoji nekoliko monumentalnih novih građevina na koje vrijedi obratiti pozornost. Nacionalni centar za izvedbene umjetnosti od 2007. najveći je kazališni kompleks u Aziji. Njegov uzvišeni poluelipsoidni oblik rezultat je ograničenja visine koje su nametnule vlasti. Novo krilo Nacionalne knjižnice Kine iz 2008. spoj je tradicionalnih kineskih elemenata s modernim građevinskim materijalima. Sjedište CCTV-a (Kineska televizijska kuća) iz 2012. privuklo je pozornost svijeta svojim neobičnim oblikom.
10. Impresivan Olimpijski park
Možda najpoznatija suvremena znamenitost u Pekingu je monumentalni Olimpijski park. Čim je Peking izabran za domaćina Ljetnih olimpijskih igara 2008. godine, cijela je zemlja krenula s planom da impresionira svijet. Ukupno su održana natjecanja 28 olimpijskih sportova na 37 lokacija diljem zemlje. Peking ima 31 dvoranu. Sedam od njih nalazi se u gigantskom Olimpijskom zelenom parku. Epicentar parka je krivudavo jezero. Glavna mjesta su smještena uz jezero. Vjerojatno najljepša građevina je Beijing National Stadium, remek-djelo svjetski poznatih arhitekata Jacquesa Herzoga i Pierrea de Meurona (Herzog & de Meuron). Zbog neobičnog oblika, ljudi ga nazivaju ptičjim gnijezdom. Još jedno izvanredno mjesto je Beijing National Aquatics Center, ogromna dvorana koju izvana prikrivaju mjehurići.
11. Postoje neke prekrasne pješačke zone
Kao što smo spomenuli, glavni trg u Pekingu nije otvoren 0-24 h. Međutim, to ne znači da grad nema područja za provođenje slobodnog vremena. Ulica Qianmen, južno od Trga Tiananmen, stoljećima je bila važna trgovačka ulica. Arhitektura koja se proteže ulicom svjedočanstvo je tih vremena. Još jedna zanimljiva ulica za pješake je gore spomenuta ulica Wangfujing, s novim trgovačkim centrima i vrlo popularnom tržnicom hrane. S druge strane, ulica Nanluoguxiang je nešto drugačija. Budući da se nalazi usred jednog od najvećih hutonga u Pekingu, ima autentičan kineski štih. Konačno, Sanlitun se može pohvaliti nevjerojatnom modernom pješačkom zonom. Mladi preferiraju Sanlitun Soho i Taikoo Li Sanlitun.
12. Kultura je posvuda
Peking je stoljećima bio kineska prijestolnica kulture. Ovdje su smješteni neki od najpoznatijih muzeja u zemlji. Muzej palače, dio Zabranjenoga grada, poznat je po izvanrednoj zbirci keramike i porculana. Nacionalni muzej Kine jedan je od najvećih muzeja na svijetu. Njegova zbirka od preko milijun artefakata pokriva stoljeća kineske povijesti do kraja dinastije Qing. Pekinški glavni muzej još je jedan zanimljiv muzej posvećen kineskoj umjetnosti. Umjetnička zona 798, najveća kineska umjetnička četvrt, nedavno je obogatila kulturnu scenu Pekinga. Smješten je u bivšoj vojnoj tvornici i sadrži mnoštvo umjetničkih studija, mjesta za zabavu, skulptura i ulične umjetnosti.
13. Prekrasni parkovi
Slika Pekinga ne bi bila potpuna bez njegovih prekrasnih zelenih parkova. Najpoznatiji okružuju hramove i palače. Bez sumnje, najljepši je raskošni park oko Ljetne palače. Još jedan prekrasan park je Beihai Park, također poznat kao Zimski dvorac. Najveći park unutar nekadašnjega Carskoga grada ima dugačko jezero s otokom i nekoliko lijepih vrtova. Park Jingshan, sjeverno od Zabranjenoga grada, okružuje brdo s kojeg se vidi cijeli Peking. Park Zhongshan, pored Zabranjenoga grada, ima prekrasnu kolekciju tulipana. Na kraju, vrt Yuyuan najbolje je posjetiti dok trešnje cvjetaju.
14. Vrlo je blizu Kineski zid
Najveća struktura koju je napravio čovjek na planetu jako je blizu. Peking je udaljen samo 60 km od najbližeg dijela Kineskog zida. Zid je izgrađen kako bi zaštitio Kinesko carstvo od sjevernih nomadskih plemena. Iako su neki neovisni dijelovi zida izgrađeni u 7. stoljeću prije Krista, prvi kineski car ih je povezao u 3. stoljeću prije Krista. Kao što možete pretpostaviti, zid je mnogo puta uništavan i obnavljan. Njegovi najpoznatiji dijelovi potječu iz dinastije Ming (14. – 17. stoljeće). Procjenjuje se da je ukupna duljina svih dionica oko 22.000 km!
15. Metro u Pekingu je najveći na svijetu
Peking ima najveći i najprometniji sustav metroa na svijetu. Davnih 50-ih godina 20. stoljeća, vlasti su planirale izgraditi metro sustave u najvećim kineskim gradovima: Pekingu, Šangaju, Tianjinu i Shenyangu. Međutim, izgradnja u Pekingu započela je 1965. godine. Nakon dugog i sporog procesa, prvi dio linije 1 otvoren je 1969. godine, što ga čini najstarijim sustavom metroa u Kini. Nažalost, do 2002. dovršene su samo dvije linije. Od tada pekinški metro nije prestao rasti. Budući da je dug nekih 700 kilometara, najduži je na cijelom svijetu.